Za Srpskainfo kažu da se uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima mora saditi i sijati. Nadaju se da, uz primjenjene agro-tehničke mjere, koje znatno poskupljuju proizvodnju, godina ipak neće biti mnogo lošija od prethodne.

Semberski poljoprivrednici navode da zbog obilnih padavina u maju nisu mogli na vrijeme da iznesu rasadu na njive. Najviše su stradali paprika i lubenica, dok je ono što su uspjeli da zasade oboljelo od raznih bolesti.

Domaće lubenice ove godine kasniće na tržište skoro mjesec dana, a kašnjenje u berbi proizvođačima donosi velike gubitke. Rana proizvodnja je najisplativija, konkurencija mala, a cijena znatno veća u odnosu na ljetnji period, kada se zbog velike ponude često prodaje ispod rentabilnosti.

Mićo Živić iz Crnjelova na tri hektara proizvodi papriku, kupus, karfiol i lubenicu. Najviše štete pretrpiće, tvrdi on, proizvođači lubenice.

– Da su vremenski uslovi bili povoljni, za nekoliko dana brali bismo prvi rod lubenice za tržište. Tako je bilo prošle godine. Međutim, zbog čestih kiša i nedovoljno sunca, sada prvu berbu očekujemo tek sredinom jula. A upravo je proizvodnja lubenice najskuplja u okviru povrtarstva. Po hektaru se uloži najmanje 10.000 maraka, a da bi ostvarili zaradu, trebalo bi da uberemo 10 tona lubenice po dunumu i prodamo po minimalnoj prosječnoj cijeni od 30 pfeniga po kilogramu. Međutim, kako je godina počela teško ćemo ispuniti plan – kaže Živić.

Kiša i niske temperature „obrale” su i voće.

Porodica Tešić u voćnjaku sa 600 stabala u loparskom selu Tobut u prosjeku ubere od jednog do dva vagona šljive. Ove godine roda gotovo da i neće biti, kaže Radinka Tešić.

– U cvatu je šljivina osa učinila svoje i prije zametanja otpalo je sve sa grana. Biće malo voća za naše domaćinstvo, da napravimo pekmeza i da pojedemo, ali za rakiju i prodaju neće biti – tvrdi Radinka.

Brige nisu pošteđeni ni ratari. Boško Radić obrađuje oko 80 hektara oranica. Oko 40 hektara zasijao je pšenicom, 5 hektara sojom, 10 kukuruzom i 20 hektara sjemenskim suncokretom.

– Iako se ove godine moralo tri puta prskati, a to je znatno poskupilo proizvodnju, oštećenja na biljkama su velika. Šta će biti do žetve, sam Bog zna – kaže ovaj domaćin.

Nepovoljni vremenski uslovi spriječili su i proizvođače duvana da ovu industrijsku biljku posade u optimalnom agro-roku, naglašava Branimir Andrić, koji pod duvanom ima četiri hektara.

– Oko 20 odsto planiranih površina još nije zasađeno duvanom. Nakon sadnje palo je više od 120 litara kiše po metru. To je stvorilo pokoricu i onemogućilo razvoj korijena i biljke. Špartanje i okopavanje se mogu raditi tek kad parcele zasuše. A da li ćemo obrati ovogodišnji duvan ili ne, zavisiće od prvog mraza – kaže Andrić.

Česte padavine i visoka vlažnost vazduha ne pogoduju uzgoju većine poljoprivrednih kultura, upozoravaju i stručnjaci.

Agronom Stanko Tadić savjetuje poljoprivrednicima da primjenjuju sve agro-tehničke mjere.

– Prilikom herbicidnog tretmana, prema broju listova i uzrastu i spektru korova, treba pravilno izabrati hemijsko sredstvo. Treba prihranjivati azotnim đubrivima i takođe obratiti pažnju na razvoj pepelnice i venturije i izvesti fungicidne tretmane – kaže Tadić.