U Srpskoj trenutno nema zaraznih bolesti stoke koje su se pojavile u okruženju. Ministarstvo poljoprivrede spovodi sve mjere da tako i ostane. Farmeri se nadaju da će zarazne bolesti ostati van naših granica.

Afrička kuga svinja miruje, ali semberski farmeri se ne opuštaju jer zaraze ima u pograničnoj zoni sa Srbijom, kao i u Hrvatskoj.

- Već duže vrijeme nije registrovan nijedan slučaj afričke kuge svinja u Srpskoj, bilo je nešto u Federaciji, ali kod nas nije. Nije dobro što se bolest proširila u Hrvatskoj na Osječko-baranjsku županiju, gdje je do sada nije bilo i nažalost pojavila se opet u našem komšiluku u Mačvi. Tu ima dosta slučajeva, za sada se drži pod kontrolom. To je samo jedan znak da nema opuštanja, da svi moramo biti na oprezu - od uzgajivača koji su prvi u lancu do inspekcije i Ministarstva. Ovo nije nešto što je prošlo, moramo da naučimo da živimo sa ovim i samo tako možemo opstati na tržištu - ističe Slobodan Petrić, uzgajivač svinja iz Magnojevića.

Jedini način da se ne ponove štete od prije dvije godine jesu biobezbjednosne mjere na farmama jer vakcine nema.

- Kao i prije dvije i po godine kada se pojavila afrička kuga iste mjere sprovodimo. Stroga kontrola ulaska u farmu, vozila, ljudi dezinfekcija, biosigurnosne mjere ne popuštamo, bez obzira što u nekom momentu dođe do nekog zatišja - rekao je Petrić za portal InfoBijeljina.

U okruženju su se pojavili i bolest plavog jezika, antraks, slinavka i šap, što brine semberske farmere.

- Uvijek postoji velika zabrinutost za bolest čim se pojavi. Znamo da se afrička kuga brzo širila, tako vjerovatno i plavi jezik, ako Srbija ne stane tome na kraj. Nadam se da neće doći kod nas, jer je manje stada u Semberiji. Ja se bavim stajskim uzgojem ovaca, ne radim nomađenje, pa moje ovce nisu ugrožene kao one što su na ispaši - kaže Milenko Urošević, uzgajivač ovaca iz Dragaljevca.

Bolest plavog jezika prenose komarci, zato se apeluje na uzgajivače ovaca, koza i goveda da provode dezinfekciju, dezinsekciju i postavljaju mreže na prozore. Zadnji slučajevi ove bolesti u Srpskoj, koja ima preko 20 serotipova, bili su 2016. godine.

Jedna od mjera ukoliko bi se pojavila jeste preventivna vakcinacija u zavisnosti od serotipa virusa. 

Za razliku od plavog jezika antraks se može prenijeti na ljude. Izaziva ga bakterija koja stvara otporne spore koje mogu ostati u zemljištu 20-30 godina.

Ministarstvo poljoprivrede sprovodi preventivne vakcinacije protiv antraksa više od deset godina, pa nema razloga za brigu. Farmerima se preporučuje izbjegavanje kontakta sa bolesnim ili uginulim životinjama bez zaštitine opreme, a građanima da ne kupuju meso i mesne prerađevine sa neprovjerenih lokacija, kao i termička obrada mesa prije konzumacije. Resorno ministarstvo kontroliše promet životinja, sprovode se monitorinzi, dijagnostička ispitivanja. U stalnom su kontaktku sa nadležnim insitucijama u Srbiji.

Apeluju na farmere da se pridržavaju svih bio-bezbjednosnih mjera, a u slučaju bilo kakve sumnje - odmah obavijeste veterinare.