FOTO: null

Naučnici su otkrili radionicu za topljenje rude bakra staru oko 6.500 godina u okolini Biršibe, glavnog grada pustinjskog i polupustinjskog regiona Negev na jugu Izraela, a potom su uspjeli da rekonstruišu najstariju metaluršku peć na svijetu i proizvedu bakar po drevnoj metodi.

Studija koju su sproveli izraelski naučnici Univerziteta u Tel Avivu i Izraelske uprave za antikvitete, objavljena u časopisu "Arheološka nauka", dokazuje koliko je taj region u to vrijeme bio tehnički i socijalno napredan.

Naučnici tvrde da njihovi nalazi dokazuju teoriju da je u društvu bakarnog doba postojala elita koja je imala profesionalne tajne, poput načina stvaranja bakra.

Početak rada na studiji, objavljenoj pod naslovom "Paljenje peći: Novi uvidi o metalurškim praksama u bakarnom dobu u Južnom Levantu iz nedavno otkrivene radionice za topljenje bakra u Horvat Beteru (Izrael)", vezan je za 2017. godinu, kad je otkrivena radionica.

"Iskopavanjem su otkriveni dokazi o proizvodnji iz perioda halkolita, prije oko 6.500 godina. Otkrića uključuju i malu radionicu za topljenje bakra sa krhotinama peći napravljene od kalaja, u kojoj se topila ruda bakra, kao i puno bakarne šljake", rekla je Talia Abulafia, direktorka iskopavanja Izraelske uprave za antikvitete.

Metalurgija se pojavila širom južnih dijelova Bliskog istoka u drugoj polovini 5. milenijuma prije nove ere i tokom "perioda halkolita" u 4. i 3. milenijuma prije nove ere.

Tokom halkolitskog perioda (riječ "halkolit" potiče od grčkih riječi "bakar" i "kamen") u obradi metala i dalje su korišćeni kameni alati.

U vrijeme kada je bakar prvi put prerađen, taj revolucionarni tehnološki proces se obično odvijao daleko od rudnika, bez očiglednog razloga, iako istraživači smatraju da je to učinjeno da bi se zaštitila "tehnološka tajna".

"Važno je shvatiti da je prerada bakra bila visoka tehnologija u tom periodu. U cijelom drevnom svijetu nije bilo sofisticiranije tehnologije", kaže naučnik Erez Ben-Josif.

Naučnici koji su učestvovali u istraživanju vjeruju da iako društvo u to vrijeme još nije bilo urbanizovano, novi dokazi pokazuju da je bilo hijerarhijsko, a poznavanje tehnologije topljenja bakra davalo je privilegovan položaj.

Predmeti od bakra, navode naučnici, napravljeni su uglavnom za "ritualne i simbolične obrede"“, dok je kamen bio korišćen za izradu predmeta za svakodnevnu upotrebu.

Studenti postdiplomskih studija pokušali su tokom nekoliko ljeta da upotrijeba rekonstruisane peći iz Biršibe ne bi li proizveli bakar po drevnoj metodi. U junu 2020. godine, konačno su uspjeli.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )