Crveni alarm za čovječanstvo

U ponedjeljak 9. avgusta Međuvladin panel za klimatske promjene IPCC objavio je prvi dio svog Šestog izvještaja o klimatskim promjenama koji je predstavio posljednja naučna saznanja o promjenama koje se dešavaju u klimi naše planete. U njemu piše da "ne postoji nikakva sumnja da je ljudski uticaj zagrijao atmosferu, okeane i zemljište".

Nalazi iz Izvještaja punili su naslovnice vodećih svjetskih medija tokom više nedjelja, a najglasnije je odjeknula poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša da posljednji izvještaj IPCC-a predstavlja "crveni alarm za čovječanstvo".

 

Ekstremni toplotni talasi, poplave i požari bili su glavne vijesti tokom ljeta

Ovu godinu su bez sumnje obilježili brojni vremenski ekstremi. Krajem juna nevjerovatno snažan toplotni talas zahvatio je sjeverozapad sjevernoameričkog kontinenta. U Kanadi je rekord za najvišu temperaturu ikada obaran tri dana za redom, da bi 29. juna u mjestu Liton živa u termometru dostigla nevjerovatnih 49,6 °C. Nakon izuzetno visokih temperatura uslijedili su i šumski požari koji su nažalost u potpunosti uništili ovo mjestašce koje je imalo oko 150 stalnih stanovnika. Naknadno istraživanje pokazalo je da ovaj toplotni talas praktično ne bi bio moguć da čovjek nije zagrijao planetu.

 

Samo nekoliko nedjelja nakon ovog događaja Njemačku su pogodile nezapamćene poplave koje su usmrtile preko 190 ljudi i izazvale nesagledivu ekonomsku štetu. Izuzetno snažne padavine zabilježene su u šriom Zapadne Evrope, a na pojedinim lokacijama je u samo dva dana pala količina kiše koja obično padne tokom dva meseca.

I kada se činilo da sa stanovišta klimatskih promjena ljeto u Evropi ne može biti gore, krajem jula i početkom avgusta, nakon perioda veoma toplog vremena, uslijedila je vatrena stihija. Rekordni požari zahvatili su Tursku i Grčku.

 

Sezona požara u Turskoj proglašena je najgorom u istoriji, dok su u našoj javnosti najviše pažnje izazvala svjedočenja turista koji su se našli na licu mjesta. Apokaliptične slike iz Turske pratili su i strašni snimci iz Grčke u kojoj je ostrvo Evija najgore nastradalo izgubivši oko trećinu površine pod šumom.

 

Da li ima klimatske pravde?

I dok ste za prethodne događaje sigurno čuli, da li vam je poznato da Istočnu Afriku trenutno pogađa jedna od najsnažnijih suša u istoriji? Ovo je posebno problematično pošto je kišni period koji donosi padavine u ovaj dio svijeta „omanuo” drugu godinu za redom. Ukoliko kiša konačno ne stigne u martu 2022. stanovnici Etiopije, Kenije i Somalije biće u praktično bezizlaznoj situaciji.

Neposredno prije nego što su Nemačku pogodile razorne poplave, Maroko se topio u još jednom snažnom toplotnom talasu. Čak 6 mernih stanica u ovoj afričkoj državi je 10. jula zabilježilo najviše temperature ikada, a najtoplije je bilo u gradu pod imenom Sidi Slimane gdje je izmjereno 49,6 °C.

Krajem godine Filipine je pogodio super tajfun pod imenom Rai koji je prema konačnim procenama objavljenim prije nekoliko dana odnio gotovo 400 života i ogroman broj ljudi ostavio bez doma.

Klimatske promjene ne pogađaju sve ljude i države podjednako, najugroženiji su najsiromašniji i najmanje razvijeni koji su po pravilu i najmanje doprinijeli globalnom zagrijvanju. Poseban problem predstavlja i činjenica da je praćenje podataka u ovim državama na mnogo nižem nivou, tako da za mnoge ekstremne situacije ni ne znamo. Istovremeno vodeći svjetski mediji katastrofama u manje razvijenim dijelovima svijeta posvete tek po neki redak, dok se o toplotnim talasima i požarima u Evropi i SAD izvještava i po više nedjelja.

 

Uspešan Klimatski samit u Glazgovu? Mišljenja su podijeljena

Sa godinu dana zakašnjenja u Glazgovu je održana 26. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Tokom prve dve nedjelje novembra javnosti je predstavljen veliki broj inicijativa i dogovora koji obuhvataju različite teme od zaustavljanja deforestacije, preko smanjenja emisija metana, pa sve do napuštanja uglja do 2040. godine.

 

U završnoj deklaraciji takođe su prvi put eksplicitno pomenuta fosilna goriva i predstavljen cilj o faznom smanjenju upotrebe uglja što predstavlja napredak u odnosu na prethodne godine.

Posljednji izvještaj organizacije Klimate Akcion Traker pokazuje da bi se, pod uslovom da se ispune sva obećanja o borbi protiv klimatskih promjena, planeta do 2100. zagrijala za 1,8 °C.

 

Međutim treba imati u vidu da i pored ambicioznih dugoročnih planova za smanjivanje emisija u velikom broju država još uvijek nisu donijete adekvatne mjere koje bi se sprovele u narednih pet do deset godina.

Iako je Glazgov bio korak u dobrom pravcu i većinom ispunio očekivanja eksperata (koja nisu bila prevelika, s obzirom na to da su mnogi važni dogovori napravljeni prije samog samita), nedovoljno napretka je postignuto na pitanjima finansijske podrške najmanje razvijenim državama svijeta i nadoknade štete od klimatskih katastrofa.

To dodatno potcrtava koliko je pitanje nepravde neotuđivi deo svih razgovora o klimatskim promenama.

 

Vruće ljeto u Srbiji i pomaci na polju energetske tranzicije

Ovog ljeta u Srbiji je zabilježeno nekoliko uzastopnih toplotnih talasa kao i prilično sušni uslovi. Najsnažniji toplotni talas dogodio se krajem juna kada su termometri prikazivali skoro 40 °C, a najviša temperatura ikada u junu izmjerena je na čak 14 mernih stanica u zemlji.

Iako je ljeto za nama bilo peto najtoplije ikada u Srbiji, čini se da su stvari na političkom planu bile vrelije.

 

Dobre vijesti došle su početkom proleća kada je u Skupštini usvojen set zakona u oblasti energetike, među kojima je i Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije koji donosi mnoge novine i otvara vrata za bržu ekspanziju obnovljivih izvora u našoj zemlji. Pored toga u budžetu za 2022. kao i Nacrtu plana ekonomskih reformi za period od 2022. do 2024. godine nalaze se predlozi brojnih projekata za razvoj elektrana koje bi koristile energiju sunca i vetra.

U maju je obustavljena izgradnja termoelektrane na ugalj Kolubara B, a ministarka energetike Zorana Mihajlović više puta je u svojim izjavama navodila da Srbija u obnovljivim izvorima vidi budućnost svog energetskog sistema.

 

Ipak, istovremeno iz državnog vrha, konkretno od predsjednika države, mogli smo čuti i suprotne poruke, a sve je kulminiralo nakon havarije u termoelektrani NIkola Tesla nakon koje su blokovi A i B koji čine veliki deo proizvodnje struje u našoj zemlji ispali iz sistema.

Kako god tumačili posljednje događaje jedno je ipak jasno: poslije više godina zakašnjenja energetska tranzicija konačno postaje tema u Srbiji, a isključivo na nama je odluka da li ćemo kao država kroz nju proći na pravi način, ili ćemo dozvoliti da propustimo voz razvoja čiste energije koji je uveliko krenuo.

 

Dostizanje neto-nultih emisija do sredine vijeka je sada u modi

Nakon što je veliki broj država prošle najavio dostizanje neto-nultih emisija do sredine 21. vijeka taj trend se nastavio i u 2021. Sada slobodno možemo reći da je (barem deklarativna) borba protiv klimatskih promena apsolutni mejnstrim u međunarodnoj politici.

Najveća vijest je svakako najava Indije na COP26 da će do 2070. biti karbonski neutralna, a pored nje su tokom godine taj cilj sebi postavile i države koje svoju privredu u velikoj mjeri zasnivaju na eksploataciji fosilnih goriva. Rusija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati svakako nisu države koje se smatraju predvodnicima u borbi sa klimatskim promjenama, ali sve tri su ove godine predstavile svoje planove za dostizanje neto-nultih emisija sredinom ovog vijeka.

Konkretne efekte ovih najava u stvarnosti ćemo tek vidjeti i one sada ne predstavljaju mnogo više od spiska lijepih želja upitne iskrenosti. Međutim, one ipak predstavljaju jasan signal da je na svjetskom nivou došlo do prelomne tačke i da je borba protiv klimatskih promjena sada strateško opredjeljenje svih država na svijetu.

 

Priznanja za nauku o klimatskim promenama

U prilog tezi da je cijelom svijetu konačno postalo jasno koliko su klimatske promjene važan izazov ide i činjenica da su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku podijelila tri naučnika za svoja dostignuća u modeliranju klime.

Takođe, na listi 100 najuticajnijih osoba magazina Tajm našlo se dvoje klimatologa. Oni su ovo priznanje dobili za svoj rad na sprovođenju brzih studija atribucije koje svega nekoliko nedjelja, ili čak dana, nakon nekog događaja mogu da utvrde koliki je uticaj klimatskih promjena na ono što se desilo.