Nakon što je vlast u Srpskoj usvojila zakon kojim kriminalizuje klevetu, novinari su dodatno nepovjerljivi, po principu - ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva.

 

Stavovi u novinarskoj zajednici idu od toga da u procesu kreiranja novog zakona ne treba ni da učestvuju, do toga da je za donošenje tako ozbiljnog zakona potrebna široka stručna rasprava i uključenost ljudi iz svih medija i akademske zajednice.

 

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, podsjeća da je o potrebi donošenja zakona o medijima govoreno još dok je bio aktuelan Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se kriminalizuje kleveta, a novinari su tada iznijeli jasan stav.

 

"Mi smo jasno rekli da nećemo pričati o zakonu o medijima dok god je na sceni potencijalna opasnost od kriminalizacije klevete. Naša je ruka bila pružena - povucite zakon o kriminalizaciji klevete i sješćemo da razgovaramo o svim zakonima, uključujući i zakon o medijima. Oni su pljunuli tu ruku koju smo im pružili, te usvojili zakon kojim se kriminalizuje kleveta, tako da ne vidim nikakvog smisla sjedati za sto s ljudima koji su novinare spremni krivično progoniti", rekao je Vukelić za "Nezavisne novine".

 

Prema njegovim riječima, pokazali su da uopšte ne uvažavaju stavove novinarske zajednice, te su svi argumenti novinara odbačeni.

 

"I sad treba da sjedamo s njima za sto samo da bismo dali legitimitet takvom jednom procesu donošenja u kojem će oni ponovo odbaciti sve naše argumente, primjedbe i sugestije?", pita Vukelić.

 

Novinar Darko Momić poručuje da, sportskim rječnikom rečeno, vlast pravi novi faul i grešku u koracima za koju zaslužuje isključenje.

 

"Prije nego što je iz nekih mračnih katakombi izvučen Nacrt izmjena Krivičnog zakonika kojim se kriminalizuje kleveta, a čiji autori su do dan-danas nepoznati, novinari su tražili i nudili da budu partneri u kreiranju zakona o medijima koji je neophodan i kojim se treba regulisati niz neriješenih pitanja", ističe Momić za "Nezavisne novine".

 

Nažalost, kako podsjeća, vlast nije pokazala nimalo sluha za to i nastavila je proceduru usvajanja izmjena Krivičnog zakonika uprkos protivljenju većine medija i novinara koji su javno zagovarali da se prvo usvoji zakon o medijima, a potom krene u eventualnu kriminalizaciju klevete.

 

Momić kaže da će biti interesantno vidjeti ko će pripremati zakon o medijima i da li će se kriti imena njegovih autora kao što su sakrivena imena pisaca nakaradnih izmjena Krivičnog zakonika.

 

"Ne isključujem mogućnost da u radnoj grupi budu i neki novinari po službenoj dužnosti koji ne kriju naklonost prema svim potezima vlasti, pa čak i prema kriminalizaciji klevete. Ukoliko takvi budu predstavljali novinarsku zajednicu u radnoj grupi koja treba da napiše zakon o medijima, taj zakon neće imati legitimitet bez obzira na njegov sadržaj. Jedino gore od toga će biti ako Nacrt zakona o medijima bude pisan bez medijskih radnika i potpuno iza leđa javnosti kao što je pisan Nacrt izmjena Krivičnog zakonika", kaže Momić.

 

Novinar Slobodan Popadić podsjeća da se pokazalo da zaključi NS RS "ne vrijede ni pet feninga", tako da Vlada Srpske može, a i ne mora u proceduru da uputi Nacrt zakona o medijima.

 

Kako je naglasio, ako se to ipak desi, ne bi se smjelo desiti da ga pišu misteriozni "eksperti" koji ništa ne znaju o medijima, kao što nisu znali ni o kriminalizaciji klevete. Za tako ozbiljan zakon, poručuje Popadić, potrebna je široka stručna rasprava i uključenost ljudi iz svih medija i akademske zajednice.

 

"Tačno je da je Srpskoj potreban savremeni zakon o medijima, koji bi prvenstveno regulisao način osnivanja medija, transparentno vlasništvo, ali i proceduru gašenja tzv. medija koji postoje bez registracije u sudu, bez impresuma i adrese. To je najveće zlo koje je pogodilo novinarsku zajednicu, to su 'mediji' koji će i dalje da kleveću, iako se vlast klela da je upravo zbog njih uvela klevetu u Krivični zakonik RS. Očigledno je da je zakon o medijima trebalo da bude prioritet u odnosu na izmjene i dopune Krivičnog zakonika, ali očigledno su prioriteti pojedinaca u vlasti bili preči od prioriteta važnih za čitavo društvo", kaže Popadić za "Nezavisne novine".