
Skandal sa tzv „Kosfeldovom listom“ posljednjih dana dobija nove, sve veće razmjere.
Naime, Centralna imigraciona uprava (ZAB) u Kosfeldu je 2024. godine ponudila gradu Kelnu pomoć u dobijanju zamjenskih dokumenata kako bi se 471 migrant koji je predmet deportacije mogao vratiti na Zapadni Balkan. Među njima je i Huso B., iz Bosne i Hercegovine, zbog kojeg je čitav skandal i otkriven.
Nakon što je grad odbio, otkriveno je da su 152 osobe sa liste su navodno počinile ukupno 568 krivičnih djela.
Kako je „Fokus“ prvi objavio, za jednog od njih se navodi da je maloljetnik koji je navodno učestvovao u krvavoj pucnjavi u Kelnu početkom mjeseca.
Prema pisanju BILDA, njegovo ime je Elvis i ima 16 godina. On je, prema informacijama iz bezbjedonosnih krugova, početkom avgusta učestvovao u uličnom sukobu u kelnskoj četvrti Mülheim.
Riječ je o maloljetniku kojeg su njemačke vlasti ranije trebale vratiti u BiH, ali deportacija nije sprovedena.
Već poznat policiji
Prema informacijama koje prenosi FOCUS online, on jedan je od 471 državljanina zemalja zapadnog Balkana koji su na takozvanoj Kosfeldovoj listi kao osobe obvezne napustiti Njemačku.
Podsjetimo, u jesen 2024. godine, Centralna kancelarija za strance u Kosfeldu (ZAB) ponudio je Kancelariji za strance u Kelnu pomoć pri pribavljanju zamjenskih putnih dokumenata kako bi se mogla pokrenuti deportacija tih osoba.
Među njima je bio i 16-godišnjak kojem je u Njemačkoj bio odobren privremeni boravak, ali je istovremeno jea imao obavezu napustiti zemlju. Kelnska Kancelarija za strance tada je, prema dostupnim informacijama, poručila da im pomoć nije potrebna.
Sudjelovao u krvavom sukobu u Kelnu
Slučaj je ponovno dospio u centar medijske pažnje nakon uličnog sukoba koji se početkom avgusta dogodio u četvrti Mülheim. Prema informacijama, u sukobu je sudjelovao i 16-godišnji državljain BiH. U incidentu su dvije osobe iz romskih porodica ranjene iz vatrenog oružja, dok su dvojica učesnika zadobila ubodne rane.
Dio osumnjičenih povezan s organizovanim kriminalom
Prema podacima kelnske policije, 14 osoba s Kosfledove liste policija povezuje s organizovanim kriminalom. Dodatnih 37 odbijenih tražilaca azila navodno se pojavljuje u postupcima koji se odnose na kriminalne organizacije. Zbog svega toga slučaj više nije samo pitanje administrativnih propusta u postupcima deportacije, nego je prerastao u ozbiljno sigurnosno i političko pitanje.