Cvijeti su uspomena na svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim, događaj koji predstavlja uvod u Strasnu sedmicu dane stradanja, smrti i vaskrsenja Spasitelja.

Cvijeti su dan kada mir zamiriše na cvijeće, a vjera progovori iz svakog srca koje zna da samo smirenjem, ljubavlju i blagošću dolazi Car nebeski.

Dolazak Princa mira na magarcu – simbol smirenja

Na ovaj dan Isus Hrist je, jašući magarca, ušao u Jerusalim, dočekan palminim grančicama i pjesmom. Magarac nije slučajan – on simbolizuje mir i smirenje, nasuprot konju, koji je simbol rata. Isus dolazi kao Princ mira, da ponudi čovjeku Carstvo ne od ovoga svijeta.

Naziv “Cvijeti” potiče od grančica palme i cvijeća koje su ljudi nosili u rukama, a kod nas, u duhu narodnog predanja, zamjenjuju ih vrbove grančice, simbol života, obnove i nade.

Običaji koji prate Cvijeti – dodir neba kroz cvjetnu grančicu

Praznik Cvijeti je bogat narodnim običajima i ti običaji nisu praznoverje, već odraz narodne vjere i poštovanja prema prazniku.

Najvažniji među njima su:

Umivanje cvjetnom vodom – Na Cvijeti se ukućani umivaju vodom u kojoj su na Vrbicu potopljeni cvjetovi, kako bi čitave godine bili zdravi, lijepi i rumeni.

Darivanje cvijećem – Mladi su se od davnina darivali cvećem, a djevojke su dobijale bukete od momaka, često sa simboličnim značenjem. I danas, pokloniti cvijeće dragoj osobi na Cvijeti znači pokazati pažnju i ljubav.

Cvijeće ne ulazi u kuću – Na ovaj praznik, cvijeće se ne unosi u dom, već se ostavlja napolju, u dvorištu ili na prozoru, u posudi s vodom – jer dom treba da primi svjetlost duhovnu, a ne ukras tjelesni.

Želja iz prvog cvijeta – Vjeruje se da onaj ko prvi nabere cvijet tog jutra ima pravo da zaželi želju, koja će se ispuniti ako se u nju iskreno vjeruje i ako je izrečena sa čistim srcem.

Jedini praznik na koji se – radi!

Za razliku od drugih velikih praznika kada se valja odmarati, na Cveti je preporučljivo raditi – ali ne bilo šta. Narod kaže: “Šta se na Cveti započne, biće blagosloveno”. Zato je ovaj dan pogodan za započinjanje novih poslova, donošenje važnih odluka, sadnju lica i kupusa, kao simbola zdravlja i blagorodnosti.

Riba kao simbol duhovne radosti

Na Cveti je dozvoljeno jesti ribu, što prazniku daje posebnu svečanost, jer je to drugi put tokom Velikog posta kada se čini izuzetak. Ovaj ustupak simbolizuje radost naroda zbog dolaska Mesije, ali i blagost Božju koja prati one koji poste srcem, a ne samo telom.

Put ka Vaskrsu i duhovna priprema kroz Cvijeti

Nakon Cvijeti, ulazimo u Veliku (Strasnu) nedjelju, posljednju nedjelju posta, u kojoj se hrišćani prisjećaju Hristovog stradanja, smrti i Vaskrsenja. Zato Cvijeti nisu samo praznik radosti, već i uvod u najdublju tajnu hrišćanske vere.

Ovo je trenutak kada u tišini i molitvi možemo sagledati svoj put, posvetiti se pokajanju, sabranju i miru, jer pred nama je Vaskrs – praznik nad praznicima, dan pobjede života nad smrću.

Na Cvijeti – neka i srce procvjeta

Cvijeti nisu samo slavlje prirode i cvijeća, već su poziv na duhovno cvjetanje. U danima koji dolaze, umjesto buke i trke, poklonimo sebi trenutak tišine. Pomolimo se, oprostimo, podijelimo ljubav, i dozvolimo sebi da, kao pupoljak u proljeće, procvjetamo u vjeri i nadi.

Neka vam Cvijeti donesu mir, zdravlje i snagu – i neka svaki vaš korak vodi ka svjetlosti Vaskrsa, Ona.rs.