Najmanji apoen koji je u opticaju u BiH je onaj od pet feninga, a cijene su često formirane tako da se ne može vratiti pravi kusur, pa se pribjegava zaokruživanju koje je najčešće u korist trgovca.

Fening po fening, dnevno se od kupaca uzmu hiljade maraka, dok građani često ne obraćaju pažnju na manje iznose.

Umjesto u budžetu, u nečijem džepu

Kad se uzme u obzir veliki broj potrošača, mi to kažemo sistem velikih brojeva, onda se tu nakupi lijepa svota novca koja ostane trgovcu. Porez se plati na onu sumu koja je na fiskalnom računu, a one razlike nema nigdje. Znači to je još jedan dio odliva sredstava, koji inače trebalo da se nađe u budžetu, a ovako završe u nečijem džepu, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača Zvono.

Kusur ili?

Dodaje da u većini zapadnih zemalja postoje najmanji apoeni i potrošačima se uvijek kusur uredno nudi, a na njima je da li će prihvatiti male iznose ili ne. Kod nas se uobičajila i praksa da u zamjenu za kusur trgovac nudi kesu ili žvaku.

Kada vam na blagajni umjesto kusura daju žvaku - to je protivzakonito i to ne smiju da rade ni trgovci. Naravno, vi ne morate to prihvatiti, možete tražiti da vam se vrati novac, kaže Vasilić.

Manja gramaža

Drugi vid zakidanja građana oličen je u smanjenju pakovanja raznih proizvoda, čije cijene ostaju nepromjenjene ili čak rastu. Najveće smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, pa su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto.