BIJELJINA - Gavrilo Princip /1894-1918/, član "Mlade Bosne" i atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, rođen je 25. jula 1894. godine.
Princip je kao maloljetnik osuđen na 20 godina teške tamnice, a zbog nehumanih zatvorskih uslova i svakodnevnog mučenja, obolio je od tuberkuloze.
Pripadnici "Mlade Bosne" su za 28. jun, Vidovdan, 1914. godine planirali atentat na Ferdinanda. Nakon što to nije pošlo za rukom Muhamedu Mehmedbašiću i poslije neuspješnog pokušaja Nedeljka Čabrinovića, Princip je izvršio atentat.
Princip je rekao na suđenju da je Ferdinandova supruga Sofija stradala spletom okolnosti i da nije bila meta atentata.
Prema svjedočenjima savremenika i zapisnicima sa suđenja, Princip se pred policijom i sudom držao herojski.
Kaznu je služio u samici, gdje je polako umirao od gladi i bolesti, a prebijan je sistematski i svakodnevno.
Kako su nakon okončanja rata svjedočili neki čuvari i zatvorenici, Princip je dobijao hranu tek svaki peti dan. Mučen je zvjerski na razne načine.
Mučitelji bi ga stavili u drveno bure u koje je prethodno bilo zakucano mnoštvo velikih eksera, pa bi ga kotrljali dok bi se veliki ekseri zabadali u Gavrilovo tijelo.
Princip je sahranjen tajno, u noći između 28. i 29. aprila 1918. godine. Do kraja rata niko nije znao gdje mu je grob.
Međutim, jedan austrougarski vojnik, Čeh František Lebl je poslije rata otkrio mjesto na kojem Princip počiva.
On je dobio naređenje da sahrani Gavrila na mjesnom katoličkom groblju, sa instrukcijama da ne smije da otkrije gdje je grob.
Ipak, Lebl je iste te noći načinio skicu groblja i Principovog groba, te je poslao svome ocu da je sačuva u slučaju da bude poslat na front i pogine.
Principovi posmrtni ostaci su, zajedno sa Čabrinovićevim, ostacima Trifka Grabeža i drugih zavjerenika umrlih u Terezinu, preneseni u Sarajevo i tu sahranjeni u zajedničku grobnicu.
Sarajevo je dugo nakon Prvog svjetskog rata u svijetu bilo poznato po atentatu izvršenom pored Latinske ćuprije.
Most je decenijama nosio ime Gavrila Principa, da bi ga bošnjačke vlasti tokom sukoba devedesetih godina prošlog vijeka preimenovale ponovo u Latinsku ćupriju.
To je urađeno u okviru akcije čiji je cilj bio promjena imena svih sarajevskih ulica koje su nosile imena znamenitih Srba.