"To je neka vrsta naše vrste odgovora na ovu reviziju istorije što se nudi sa druge strane granice, iz Republike Hrvatske, iz Evropske unije, iz novih ovih tendencija koje govore o relativizaciji zločina koji se desio u Drugom svjetskom ratu na prostoru NDH", objasnio je Đurić.

Uskoro će biti poznato i idejno rješenje uređenja Spomen područja Donja Gradina u kome je, između ostalog, predviđena  izgradnja spomenika, muzeja i vjerskih objekata.

Povodom obilježavanja 13. septembra, Dana Svetih velikomučenika jasenovačkih i 70-te godišnjice proboja jasenovačkih logoraša, u Spomen području Donja Gradina juče je počela dvodnevna Međunarodna konferencija. Osim predstavnika srpske pravoslavne crkve, učestvuju i brojni srpski teolozi i filozofi, ali i inostrani stručnjaci. Konferencija se održava u zajedničkoj organizaciji Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora srpske pravoslavne crkve, Spomen područja Donja Gradina i Muzeja žrtava genocida iz Beograda.

Konferencija je svojevrstan bogoslovsko-naučno-istorijski skup, koji zločin u Jasenovcu razmatra s religijskog aspekta, u cilju očuvanja istine o stradanju u najvećem stratitštu sistema jasenovačkih logora, Donjoj Gradini, gdje je pod okriljem Nezavisne države Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata, ubijeno 700. 000 Srba, Jevreja, Roma, antifašista, među kojima je bio veliki broj djece.

U zločinačkom ustaškom pohodu u Jasenovcu nestajale su cijele srpske porodice. Potkozarje je platilo poseban danak. Oni što su preživjeli monstruoznu ustašku ideologiju NDH, sačuvali su istinu. Istinu čuva i vjera u vječni život žrtava, poručuju učesnici konferencije.

"Prema tome oni su onaj oblak svjedoka koji se vije oko prestola Hristovoga, a ne kao što smo 50, 60 godina učeni neki sivi stradalnici zbog kojih i mi treba da posivimo kada dođemo u Donju Gradinu. Naprotiv, oni su jednako sveti kao što su Sveti Georgije, Sveti Dimitrije i Sveti car Lazar i svi drugi mučenici Hrista kroz njihovu istoriju", poručio je vladika Jovan, episkop slavonski.

Jasenovac je jedno od najstrašnijih mjesta u Evropi, smatraju učesnici konferencije koji su stigli iz Izraela, Rusije, Jermenije, Italije, Srbije.

Kiril Feferman, iz izraelskog "Jad Vašema" kaže da ti ljudi zaslužuju više sjećanja i komemoracija. "Sjećanje na njih je dobro za sve nas, jer oni koji se ne sjećaju svoje prošlosti, imaju problem sa sadašnjosti i budućnosti", rekao je Feferman.

Miodrag Linta, zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije, smatra da je obaveza  Srba da koristi svaku priliku da govori i da podsjeća šta im se desilo, da nikada ne zaborave te strašne događaje, ali da ne zaborave ni događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka.