– Iako, do današnjeg vremena, u stručnom arheološkom smislu nažalost nije sistematski i detaljno istraženo više od tri praiistorijska lokaliteta s gradinama i gomilama na širem prostoru Hercegovine, današnji javno dostupni satelitski snimci svima znatiželjnima omogućavaju da kristalno jasno vide jednu neporecivu arheološku činjenicu, a to je da područje Hercegovine sadrži neizmjeran broj praistorijskih tumulusa, te mnoštvo praistorijskih gradina, koji od strane struke doslovno nisu “ni dirnuti” - naveo je Glamuzina na svom blogu, prenosi Avaz.ba.

Kako dalje tvrdi, u okviru svih takvih kamenih ostataka, ustvari drijevnih kamenih građevina, posebno pažnju privlače tzv. gradine, koje na brojnim hercegovačkim mjestima gdje se nalaze predstavljaju prave drevne gradove utvrđene kamenim zidinama, na drugima mjestima predstavljaju ostatke urušenih utvđenja i stražarnica, dok na pojedinim lokacijama predstavljaju veća ili manja kamena utvrđenja tzv. pribežišta ili refugije gdje se lokalno praistorijsko stanovništvo sklanjalo u slučaju većih opasnosti.

– Ove svrhe praistorijskih gradina su samo jedan mali djelić njihovih pravih svrha izgradnje, jer s druge strane mnoge gradine, pa i mnogi tumulusi, predstavljaju ni manje ni više već prave monumentalne građevine – neporecive ostatke drijevnih hramova, svetišta, obrednih kamenih građevina, a na nekim mjestima predstavljaju čak i prave megalitske opservatorije ili drijevne zvjezdarnice - tvrdi moststarski geolog.

Posebno ističe neočekivano otkriće praistorijskog monumentalnog svjetilišta na brdu Glimač kod Neuma.

– Među brojnim takvim monumentalnim praistorijskim objektima izgrađenim od velikih ili megalitskih kamenih blokova, posebno vrijedan arheološki lokalitet predstavlja jedna totalno nepoznata ‘gradina’ koja se nalazi u Neumskom zaleđu kod sela Gradac -  tvrdi ovaj geolog.

Glamuzina je zajedno s još par ljubitelja drijevnih megalitskih lokaliteta na ovom području, detaljnijim terenskim obilaskom i površinskom prospekcijom “razotkrio činjenicu da ova gradina predstavlja drijevno megalitsko svetilište i ustvari jedan pravi drijevni praistorijski opservatorij stariji od 3.600 godina”.

Do ovog iznenađujućeg otkrića došao je, kako kaže, nakon višestrukih obilazaka ovog lokaliteta tokom tri mjeseca ove godine.

Što se tiče graditelja ovog megalita, Glamuzina tvrdi da se radi “pravoj izgubljenoj drevnoj civilizaciji starijeg bronzanog doba o kojoj većina, pa ni struka, gotovo ništa ne zna”.