Među jelima koja krase vaskršnju trpezu, obredni hljeb zauzima posebno mjesto. On nije samo hrana on je molitva u tijestu, tiha poruka utkane ljubavi, vjere i zahvalnosti.

U mnogim krajevima Srbije, a naročito u Rasinskom okrugu, pogača sa crvenim jajima pravi se sa posebnom pažnjom i značenjem. Taj hljeb, ukrašen simbolima, oblikovan rukama koje poštuju običaje, jeste poruka predaka koja se prenosi s koljena na koljeno.

Simbolika crvenih jaja u tijestu

Na vrh vaskršnje pogače stavljaju se crvena jaja – simbol Hristove krvi i vaskrsnuća. Ona nisu tek ukras, već svedočanstvo o vjeri i cikličnosti života. Broj jaja odgovara broju ukućana, a stavljanje svakog jajeta je čin blagoslova, tiha molitva za zdravlje i mir u domu.

Zanimljivo je da se u kruševačkom kraju ova pogača sprema ne samo za Vaskrs, već i za Bogomolju – seosku slavu koja se obilježava na Vaskršnji ponedjeljak. Tada se ovaj hljeb ne doživljava samo kao svečana pogača, već i kao slavski kolač, što dodatno pojačava njegov značaj.

Obredni hljebovi u pravoslavnoj tradiciji

Kod pravoslavnih vjernika u Srbiji, kroz vijekove se razvio običaj miješenja obrednih hljebova za velike praznike. I dok Božić donosi česnicu, Vaskrs nas okuplja oko pogače sa jajima. Taj hljeb ne nosi samo oblik i ukus, već i priču – o domu, zajedništvu i duhovnom nasleđu.

Uprkos brojnim kulturnim uticajima i vremenskim promjenama, suština je ostala ista: obredni hljeb je spona između neba i zemlje, čovjeka i Boga. On nas podsjeća na ono što je važno, na ono što ne smije da se zaboravi.

Kako se pravi vaskršnja pogača sa jajima

Tijesto za ovu pogaču miješeno je s pažnjom i po receptu koji se prenosio iz generacije u generaciju. U mlaku vodu dodavao se kvasac, kašičica šećera, kašičica soli i četiri kašike brašna. Kada bi tijesto nadošlo, ubacivalo se malo ulja i dodatno brašno kako bi postalo čvršće.

Pogača se pravila od više dijelova tijesta: jedan dio se stavljao u tepsiju, dok su se od ostatka pravile tri kaiša koje su se uplitale u pletenicu i stavljale oko ivica. Sve se premazivalo umućenim jajetom radi boje, a farbana crvena jaja stavljala su se na vrh – i tako bi hljeb postajao simbol praznika.

Hljeb koji čuva uspomene

Pogača sa jajima ne govori samo o vjeri, već i o ljudima – o onima koji su je pravili, dijelili, lomili, čuvali recept kao porodičnu svetinju. U svakom zalogaju tog hleba sačuvano je nešto više od ukusa – sačuvana je priča o praznicima koji su okupljali, o rukama koje su mijesele s ljubavlju, o domu koji je disao ritmom običaja, piše Ona.rs.