O tome je za Banjaluka.net govorila psiholog i porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić, naglašavajući da je digitalni prostor postao gotovo neizostavan kada su u pitanju odnosi među mladima, a prvi pogled odavno je zamijenila prva poruka.

„Dejting aplikacije danas su, uz Instagram, Snapchat i TikTok, gotovo prirodni produžetak svakodnevnog života mladih. Klijenti mi često kažu da se većina njihovih upoznavanja dešava upravo na ovim platformama – kroz poruke, komentare ili interakcije na sadržaju. Ono što je zanimljivo jeste da je danas rijetkost da neko prvi kontakt ostvari uživo. Čak i kad im se neko svidi ‘na prvu’ – recimo u kafiću, na fakultetu ili na ulici – prvi korak će gotovo uvijek napraviti digitalno, preko aplikacije. To je postalo normalizovano, i mladi to ne doživljavaju kao distancu, nego kao sigurniji, lakši i njima prirodniji način da započnu komunikaciju“, kaže Savanović Zorić.

Zašto mladi biraju digitalni prostor

Prema njenim riječima, razlozi za korišćenje ovih aplikacija su brojni – od osjećaja usamljenosti do savremenih trendova.

„Neki ih koriste jer se osjećaju usamljeno i žele barem virtuelni kontakt. Drugima olakšava prvi korak jer nemaju dovoljno samopouzdanja da priđu uživo i strah ih je od odbijanja. A treći ih vide kao dio savremenih trendova – jer se danas gotovo sve gradi i potvrđuje u digitalnom prostoru, od prijateljstava do ljubavi. Većini je potpuno prirodno da prvi kontakt bude preko Instagrama ili TikToka, jer tamo imaju osjećaj da mogu ostaviti bolji prvi utisak – kroz fotografije, objave ili humor u porukama. Dakle, digitalni prostor nije samo ‘lakši način’, nego i prostor u kojem se grade prvi doživljaji i slike o drugima“, objašnjava ona.

I dok je ranije korišćenje aplikacija za upoznavanje bilo obavijeno predrasudama, danas se na njih gleda kao na uobičajeni dio socijalizacije.

„Možemo reći da su stavovi evoluirali. Nekada se mislilo da se ‘pravi’ odnosi grade samo u stvarnom životu, a upoznavanja preko interneta su bila obavijena predrasudama. Danas, međutim, to je uobičajena praksa i društvo je sazrelo u smislu prihvatanja – digitalni prostor prepoznaje se kao legitimno mjesto za socijalizaciju. Naročito među mladima, gotovo da i ne postoji dilema: njima je potpuno prirodno da ljubavne odnose započinju online“, dodaje psiholog Savanović Zorić.

Između rizika i pozitivnih priča

Iako se često čuje da su odnosi preko aplikacija površni, Savanović Zorić ističe da praksa pokazuje i drugačije primjere.

„Sve češće pozitivne primjere vidimo u praksi. Kvalitet odnosa ne zavisi od mjesta gdje je on započet, već od namjere, spremnosti i emocionalne zrelosti ljudi koji ga grade. Istina je da se mnogi kontakti zaista zadrže na nivou površnih dopisivanja, ali isto tako postoje i duboke, stabilne veze koje su započele porukom na Instagramu ili ‘matchom’ na aplikaciji. U mojoj praksi čujem brojne priče o parovima koji su počeli tako, a danas imaju ozbiljne odnose i porodice. Dakle, alat ne određuje dubinu, već ljudi“, navodi ona.

Među rizicima ipak izdvaja lažne profile, manipulacije i mogućnost razočaranja, ali napominje da ovakvi kontakti mogu imati i važne benefite.

„Rizici postoje i važno ih je naglasiti: lažni profili, manipulacije, razočaranja, kao i opasnost da se ljudi doživljavaju kroz vrlo ograničenu sliku – nekoliko fotografija i kratku biografiju. To može dovesti do idealizovanja ili brzih razočaranja. S druge strane, pozitivne strane su značajne. Mnogi mladi upravo kroz ovakve kontakte uče kako da izraze sebe, kako da se nose s odbijanjem, kako da prepoznaju šta žele u odnosu. Nekima ove aplikacije zaista pomažu da podignu samopouzdanje i da izađu iz zone komfora. Osim toga, upoznavanje sa različitim ljudima širi njihove vidike i uči ih toleranciji“, objasnila je Savanović Zorić za Banjaluka.net.

Kada je potrebna stručna pomoć

Za one koji se osjećaju iscrpljeno, izgubljeno ili razočarano nakon iskustava na ovim aplikacijama, rješenje se može pronaći u psihološkom savjetovanju.

„Mnogi mladi dolaze s osjećajem da su ‘zarobljeni’ u beskonačnom dopisivanju i skrolanju koje im na kraju dana donosi frustraciju, a ne ispunjenje. Drugi se povlače i gube vjeru u sebe nakon lošeg iskustva. Psihološko savjetovanje može pomoći da razumiju zašto ih te platforme privlače, kako da razviju zdravije obrasce komunikacije i kako da odvoje svoju vrijednost kao osobe od tuđih reakcija. Posebno je važno raditi na otpornosti – kako da jedno loše iskustvo ne obeshrabri njihovu želju za bliskošću“, kazala je ona.

Na kraju, Savanović Zorić poručuje mladima da aplikacije koriste promišljeno i sa mjerom.

“Nemojte zaboraviti da se odnosi grade uživo – aplikacija može biti most, ali ne i destinacija. Budite otvoreni, ali i oprezni – dijelite samo onoliko koliko vam je ugodno i uvijek vodite računa o svojoj sigurnosti. I najvažnije, nemojte mjeriti svoju vrijednost brojem ‘lajkova’ ili poruka – prava bliskost počinje kada se dvoje ljudi sretnu bez filtera, u stvarnom svijetu”, zaključila je Savanović Zorić.