Studija tima Univerziteta Viskonsin-Medison fokusirala se na stijenu iz formacije stare oko 90 miliona godina. Tako su uspjeli da analiziraju interakcije Zemlje sa Mjesecom od prije 1,4 milijarde godina. Ispostavilo se da se Mjesec udaljava od Zemlje stopom od 3,82 centimetra godišnje.

To znači da će, na kraju, posljedica biti da će dan na Zemlji za 200 miliona godina trajati 25 sati, piše portal Indy100.com.

„Kako se Mjesec udaljava, Zemlja je kao klizač koji se okreće i usporava dok pruža svoje ruke“, rekao je Stiven Mejers, profesor geonauke Univerziteta Viskonsin-Medison.

On je naglasio da je cilj njihovog tima da koriste astrohronologiju kako bi razvili veoma drevne geološke vremenske skale.

„Želimo da budemo u mogućnosti da proučavamo stijene stare milijarde godina na način koji je uporediv sa time kako proučavamo moderne geološke procese“, dodao je Mejers.

Skrivene strukture na Mjesecu

Ovo, kako navodi Indy100.com, nije jedina priča koja je nedavno promijenila naše razumijevanje o Mjesecu. Naučnici su takođe otkrili milijarde godina skrivene tajne ispod lunarne površine, a sve zahvaljujući kineskom svemirskom programu koji je otkrio strukture koje nam mogu pomoći da počnemo da sklapamo djelove prošlosti našeg satelita.

Naučnici su po prvi put uspjeli da vizuelizuju gornjih 300 metara lunarne površine pomoću podataka sa kineskog rovera "Čang’e 4", prve letjelice koja je ikada sletjela na drugu stranu Mjeseca 2019. godine.

Rezultati su otkrili milijarde godina skrivene istorije – od slojeva prašine, zemlje i razbijenih stijena do kratera nastalih udarima, kao i više slojeva drevne lave koja je preplavljivala mjesečev pejzaž prije milijardi godina.

Vulkanska aktivnost na Mjesecu

Stručnjaci vjeruju da je Mjesec nastao prije 4,51 milijardu godina, kada je objekat veličine Marsa udario u Zemlju i odlomio komad naše planete. Tokom narednih miliona godina, Mjesec je bio bombardovan svemirskim otpadom, što je ostavilo brojne pukotine na njegovoj površini.

Kao i na Zemlji, lunarni plašt sadržao je džepove otopljene magme koja je prodirala kroz te pukotine izazivajući vulkanske erupcije. Novi podaci kineskog rovera pokazali su da je vulkanska stijena postajala sve tanja što je bila bliže površini.

„Mjesec se polako hladio i ostajao bez snage u kasnijoj vulkanskoj fazi. Njegova energija je oslabila tokom vremena“, rekao je Đianking Feng, istraživač Instituta planetarne nauke u Arizoni.

Vjeruje se da je vulkanska aktivnost na Mjesecu prestala između milijardu i 100 miliona godina, zbog čega se on danas smatra „geološki mrtvim“. Ipak, naučnici ne isključuju mogućnost da ispod površine još uvijek postoji magma.

Trka svjetskih sila za Mjesec

U međuvremenu, indijska letjelica "Čandrajan-3" nedavno je uspješno sletjela na drugu stranu Mjeseca, samo nekoliko dana nakon što se ruska srušila i ostavila krater širine deset metara.

Kineski i indijski uspjesi, a ruski neuspjesi, jasno pokazuju da je trka za kontrolu nad Mjesecom – i njegovim resursima – u punom jeku, prenosi Blic.