U otvorenom, dinamičnom i na trenutke veoma oštrom razgovoru, dvojica sagovornika govorila su o ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj, poreskoj politici, poslovnom ambijentu, javnoj upravi, korupciji, obrazovanju, investicijama, ali i o odgovornosti društva prema njegovim najosjetljivijim kategorijama.

Razgovor je otvorio brojna pitanja koja već godinama opterećuju privredu i društvo Republike Srpske, uz različite poglede na pojedina ekonomska rješenja, ali i visok stepen saglasnosti o potrebi temeljnih reformi javnog sektora, efikasnijih institucija i stvaranja uslova u kojima će rad, znanje i preduzetništvo imati prednost nad birokratijom i političkom podobnošću.

Otkup potraživanja IRB-a: Poslovni rizik od gotovo 40 miliona maraka

Jedna od prvih tema razgovora bio je otkup potraživanja Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, poslovni poduhvat koji je Miloša Stevanovića svojevremeno doveo u središte interesovanja javnosti. Na direktno pitanje Milana Subotića kako je uspio ostvariti značajnu zaradu na tom poslu, Stevanović je istakao da najvećim uspjehom ne smatra samu zaradu, već iznos poreza koji je po tom osnovu uplatio u budžet Republike Srpske.

Prema njegovoj računici, iznos uplaćenog poreza bio je dovoljan da se tokom jedne godine finansira rad četiri velike seoske škole, što je naveo kao primjer konkretnog doprinosa privatnog kapitala društvenoj zajednici. Objasnio je da je za realizaciju tog posla bilo neophodno preuzeti izuzetno visok finansijski rizik i obezbijediti gotovo 40 miliona konvertibilnih maraka pozajmljenih sredstava, pri čemu uspjeh naplate potraživanja nije bio unaprijed zagarantovan.

Govoreći o poslovnoj logici takve investicije, Stevanović je naglasio da je njegova prednost bila u poznavanju pravnih mehanizama naplate, organizaciji stručnog tima i sposobnosti da se složeni dužničko-povjerilački odnosi riješe kroz odgovarajuće pravne postupke. Kao jedan od primjera naveo je kompaniju „Alumina“, koja je nakon preuzimanja potraživanja izmirila svoje obaveze.

Republika Srpska kao poreski raj: Prednost za investitore ili prostor za zloupotrebe?

Posebno zanimljiva rasprava vođena je o poreskoj politici Republike Srpske, koju je Stevanović ocijenio kao jednu od njenih najvećih konkurentskih prednosti. Sa stopom poreza na dobit od 10 odsto i bez posebnog poreza na dividendu, Republika Srpska, prema njegovom mišljenju, ima izuzetno povoljan poreski okvir koji bi trebalo snažnije koristiti za privlačenje domaćih i stranih investicija.

Milan Subotić, međutim, otvorio je pitanje druge strane takvog sistema, ukazujući na problem sive ekonomije, neprijavljenih isplata zarada i izvlačenja gotovine iz privrednih društava. Prema procjenama koje je iznio tokom emisije, značajan dio novca koji se podiže iz kompanija završava u neformalnim tokovima, uključujući isplate dijela plata radnicima u gotovini, čime se umanjuju prihodi penzionog i zdravstvenog sistema.

Subotić je upozorio da takva praksa stvara ozbiljnu nelojalnu konkurenciju privrednicima koji uredno izmiruju sve poreske obaveze i doprinose, dok istovremeno država ostaje bez značajnih javnih prihoda.

Stevanović je, s druge strane, branio postojeći koncept oporezivanja dobiti i dividende, ističući da se nezakonite isplate ne mogu rješavati dodatnim oporezivanjem svih privrednika. Naglasio je da neprijavljene isplate zarada već predstavljaju protivpravno postupanje i da je rješenje u efikasnijem nadzoru, jačanju kapaciteta Poreske uprave Republike Srpske i dosljednoj primjeni postojećih zakona.

Prema njegovom stavu, poreski sistem treba da podstiče stvaranje kapitala, nova ulaganja i zapošljavanje, dok zloupotrebe moraju biti predmet rada nadležnih kontrolnih i istražnih organa.

Država vršilaca dužnosti: Privremenost koja traje godinama

Jedna od tema oko koje su se sagovornici gotovo potpuno saglasili odnosila se na dugogodišnju praksu imenovanja vršilaca dužnosti na rukovodeće pozicije u javnim institucijama i preduzećima.

Stevanović je izrazio posebno nezadovoljstvo činjenicom da pojedini rukovodioci u Republici Srpskoj i Srbiji godinama, pa čak i duže od jedne decenije, obavljaju funkcije u statusu vršilaca dužnosti, iako je riječ o institutu koji bi po svojoj prirodi morao biti privremen.

Ocijenio je da takva praksa urušava institucionalnu odgovornost, pravnu sigurnost i profesionalnost javne uprave, jer se privremena imenovanja pretvaraju u trajni model upravljanja institucijama. Kao radikalno reformsko rješenje predložio je da se trajanje statusa vršioca dužnosti zakonski ograniči na svega osam dana, nakon čega bi nadležni organi morali sprovesti redovnu proceduru imenovanja.

Subotić je ovu pojavu dodatno ilustrovao ironičnim prijedlogom da bi skraćenicu „v.d.“ trebalo zamijeniti oznakom „i.n.“, odnosno „izvršilac naloga“, aludirajući na političku zavisnost pojedinih rukovodilaca javnih institucija.

Obojica su ukazala na potrebu da se javna uprava vrati principima zakonitosti, stručnosti, odgovornosti i institucionalne nezavisnosti.

Birokratija će nas uništiti prije atomske bombe

Govoreći o reformama koje bi trebalo sprovesti u Republici Srpskoj, Stevanović je kao jedan od najvažnijih prioriteta izdvojio temeljnu debirokratizaciju društva i privrede.

Prema njegovom mišljenju, pretjerana administracija, složene procedure, neefikasne institucije i brojna regulatorna ograničenja postali su jedna od najvećih prepreka ekonomskom razvoju.

Stevanović je naglasio da smanjenje javnog sektora ne mora značiti masovno otpuštanje zaposlenih, već stvaranje organizovanog sistema njihove prekvalifikacije i profesionalnog usmjeravanja prema djelatnostima u kojima postoji stvarna potreba za radnom snagom.

Kao moguće rješenje naveo je obnovu koncepta nekadašnjih radničkih univerziteta, kroz koje bi zaposleni iz administracije mogli sticati nova znanja i vještine, posebno u oblasti informacionih tehnologija, digitalnih usluga i privatnog preduzetništva.

Istakao je da savremena država ne smije biti prepreka građanima i privrednicima, već servis koji omogućava brzo, jednostavno i pravno sigurno ostvarivanje njihovih prava.

Zaduživanje države mora stvarati novu vrijednost

Značajan dio razgovora bio je posvećen javnom dugu, budžetskoj politici i načinu na koji se Republika Srpska zadužuje na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu.

Subotić je kritikovao praksu zaduživanja radi finansiranja tekuće potrošnje i pokrivanja budžetskih nedostataka, posebno u okolnostima kada se sredstva pribavljaju uz relativno visoke kamatne stope.

Stevanović je istakao da javno zaduživanje može biti opravdano kada je usmjereno u projekte koji dugoročno stvaraju novu ekonomsku vrijednost i omogućavaju rast budućih prihoda.

Kao primjere takvih ulaganja naveo je energetsku infrastrukturu, autoputeve, tehnološke centre i razvoj podatkovnih centara namijenjenih vještačkoj inteligenciji.

Naglasio je da se ekonomska politika mora zasnivati na investicijama koje povećavaju produktivnost, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju dugoročnu osnovu za rast, a ne na neprekidnom finansiranju postojeće administrativne potrošnje.

Zašto nemamo velike svjetske hotelske i trgovačke brendove?

Tokom emisije otvoreno je i pitanje zbog čega Republika Srpska, uprkos povoljnom geografskom položaju, prirodnim resursima i relativno niskim poreskim stopama, ne uspijeva privući veći broj poznatih međunarodnih kompanija.

Subotić je ukazao na izostanak velikih hotelskih lanaca najviše kategorije, pominjući i neuspješne razgovore o dolasku brenda „Hyatt“, kao i činjenicu da veliki međunarodni trgovinski sistemi poput „Ikee“ nisu prisutni na tržištu Republike Srpske.

Stevanović je ocijenio da osnovni problem nije nedostatak poslovnih mogućnosti, već složenost administrativnih procedura, pravna nesigurnost i odnos pojedinih institucija prema investitorima.

Posebno je kritikovao zloupotrebe inspekcijskih ovlašćenja i pojave koje je opisao kao inspekcijsko reketiranje, naglašavajući da investitori očekuju predvidivo poslovno okruženje, efikasnu administraciju i jednaku primjenu propisa.

Sagovornici su se osvrnuli i na bankarski sektor, ukazujući na prekomjerne procedure koje građanima, mladim porodicama i preduzetnicima otežavaju pristup kreditima, uključujući stambeno i investiciono finansiranje.

Kupljene diplome i urušavanje sistema vrijednosti

Jedna od oštrijih tema razgovora odnosila se na problem falsifikovanih i nezakonito stečenih diploma, kao i na posljedice koje takve pojave imaju po javne institucije, pravosuđe i ukupno povjerenje građana u sistem.

Subotić je, uz dozu ironije, predložio da bi država, s obzirom na rasprostranjenost ovog problema, mogla razmotriti čak i uvođenje PDV-a i akciza na kupljene diplome.

Stevanović je upozorio na ozbiljnost posljedica koje nezakonito stečene kvalifikacije mogu imati u institucijama od javnog značaja, postavljajući pitanje koliko bi zaposlenih ostalo na svojim pozicijama kada bi se sprovela temeljna provjera vjerodostojnosti svih diploma.

Sagovornici su istakli da bez stručnosti, obrazovanja i odgovornosti nije moguće izgraditi efikasnu državu niti obezbijediti dugoročni ekonomski razvoj.

Odnos prema djeci sa smetnjama u razvoju pokazuje kakvo smo društvo

Posebno emotivan i društveno važan dio emisije bio je posvećen položaju djece sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom i porodica koje se svakodnevno suočavaju sa brojnim institucionalnim preprekama.

Stevanović je kritikovao pojedina zakonska rješenja i praksu Fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske, posebno u slučajevima kada roditelji djece sa autizmom gube pravo na određene novčane naknade nakon što njihova djeca započnu školovanje uz podršku asistenta.

Istakao je da Advokatska kancelarija Stevanović pruža besplatnu pravnu pomoć udruženjima i porodicama koje se suočavaju sa takvim problemima, uključujući zastupanje u sudskim postupcima radi zaštite njihovih prava.

Govoreći o društvenom odnosu prema osobama sa invaliditetom, Stevanović je upozorio da je neprihvatljivo njihovo potiskivanje na margine društva i da je neophodno razvijati kulturu prihvatanja, ravnopravnosti i solidarnosti.

Podsjetio je i na humanitarni rad porodične Fondacije „Branislav i Vesna Stevanović“, koja pruža podršku djeci bez roditeljskog staranja, djeci sa smetnjama u razvoju i socijalno ugroženim porodicama, uključujući pripadnike romske zajednice u Bijeljini.

Subotić je govorio o iskustvima redakcije Srpskainfo u saradnji sa djecom sa Daunovim sindromom i njihovim udruženjima, apelujući na nadležne institucije da obezbijede stabilniju finansijsku i institucionalnu podršku organizacijama koje svakodnevno rade sa najosjetljivijim kategorijama stanovništva.

Obojica su naglasila da se stvarna razvijenost jednog društva ne mjeri samo ekonomskim pokazateljima, već i odnosom prema ljudima kojima je pomoć najpotrebnija.

Standard Classic: Klasična muzika kao alternativa savremenoj površnosti

Pred kraj razgovora ekonomske, političke i društvene teme ustupile su mjesto kulturi, obrazovanju i klasičnoj muzici.

Stevanović, koji je po obrazovanju i pijanista, predstavio je projekat „Standard Classic“, nekomercijalnu internet radio-stanicu posvećenu klasičnoj muzici, nastalu po uzoru na poznati britanski Classic FM.

Objasnio je da je cilj ovog projekta približavanje klasične muzike široj publici, posebno mladim ljudima, kojima je u savremenom digitalnom okruženju potrebno ponuditi kvalitetne kulturne i obrazovne sadržaje.

Naglasio je da projekat nije pokrenut sa komercijalnim ambicijama, već iz želje da se promovišu umjetnost, obrazovanje i vrijednosti koje nadilaze svakodnevnu površnost društvenih mreža.

Subotić je pozdravio ovu inicijativu i podsjetio na ranija iskustva kompanije „Ringier Axel Springer“ sa distribucijom izdanja klasične muzike, koja su, uprkos početnim skeptičnim očekivanjima, ostvarila izuzetno interesovanje publike i zahtijevala dodatna štampanja. (sajtu radija se može pristupiti pteko linka www.standardclassic.ba).

Otvoren razgovor o budućnosti Republike Srpske

Prva epizoda emisije „Blic ekspertiza“ pokazala je koliko su otvoreni razgovori između predstavnika medija i poslovne zajednice važni za razumijevanje ekonomskih i društvenih izazova.

Milan Subotić i Miloš Stevanović nisu se saglasili o svim pitanjima, posebno kada je riječ o poreskoj politici i pojedinim ekonomskim rješenjima, ali su kroz argumentovanu raspravu otvorili niz tema koje zaslužuju znatno veću pažnju javnosti i institucija.

Od potrebe za reformom javne uprave i odgovornijim upravljanjem javnim novcem, preko stvaranja povoljnijeg investicionog ambijenta, do zaštite najugroženijih članova društva, razgovor je ukazao na neophodnost promjena koje bi Republici Srpskoj omogućile stabilniji i dugoročniji razvoj.

Emisija je završena u prijateljskom tonu, uz međusobne pozive na buduća gostovanja. Stevanović je prihvatio poziv da ponovo gostuje u jubilarnoj stotoj epizodi „Ekspertize“, dok je Milana Subotića pozvao da bude gost njegovog poslovnog podkasta.

Kompletnu emisiju „Blic ekspertiza“, u kojoj je gostovao Miloš Stevanović, možete pogledati na LINKU.