Metlarstvo je zanat koji je gotov nestao. U čitavoj BiH, metle se još samo prave u lukavačkom naselju Gnojnica, tvrdi Admir Ajanović u čijoj se porodici ovaj zanat prenosio sa koljena na koljeno. Cijena metli ovisi od gramaže. Sjeme metlike nabavlja iz Mađarske i sam sije.

"Repromaterijal proizvodimo sami. To je poljoprivreda. Sije se kao kukuruz. Ja sijem pedesetak dunuma toga. Može se prodati. S obzirom da smo jedini, nemamo konkurencije. Jedina konkurencija nam je uvoz što dođe iz Srbije ili inostranstva", otkriva Admir Ajanović.

Pojam uvoza ne poznaju oni što proizvode ćilime, pojaseve, čarape, šalove od ovčije vune. Sve se radi od prirodnih i domaćih materija.

"Mnogo sam ih prodala otkako radim sa vunom. Došla sam na ideju jer mi je dosadilo heklanje. Krenula sam sa vunom. Tražila sam gdje naći da je iščešljam. Sve je novo za mene bilo. Krenula sam da tkam. Sve to nosim iz djetinjstva", priča nam Nura Husić, Gračanica.

Šansa da mali obrtnici stanu rame uz rame sa velikim proizvođačima je i ovakav sajam u Gračanici, koja je poznata po privreda i ima oko 500 preduzeća i oko 700 obrtnik.

"Izlagači su iz drvnog sektora, metalskog, plastike, poljoprivrede, stari i umjetnički zanati. Imat ćemo prezentaciju starih i umjetničkih zanata da malo vratimo ono što je zaboravljeno. Veliki broj izlagača pripremao je i sajamske popuste za svoje proizvode", ističe Nedžad Nuhanović, direktor Međunarodnog sajma poduzetništva i obrta GRAPOS EXPO 2018.

"Nakon sajmova niču novi pogoni, nova zapošljavanja što je veoma bitno. Posebno je važno da odavdje i sa ovog sajma, poručimo građanima da ima ova zemlja šanse i prostora za nove iskorake, novo zapošljavanje", kaže Nusret Helić, načelnik Gračanice.

Gračanički sajam šalje poruku da bez udruživanja privrednika, obrta i poduzetništva, razmjene robe, znanja i iskustva, te zajedničke saradnje, nema uspjeha.

Na ovogodišnjem sajmu učestvuje preko 300 izlagača iz šest zemalja što je za deset odsto više nego protekle godine.