Sudovi u Bosni i Hercegovini nijednog optuženika nikada pravosnažno nisu osudili na kaznu zatvora od 45 godina, što je maksimalna propisana kazna.

Najviša kazna koja je ikada izrečena u BiH je 42 godine zatvora. Na nju je 2007. osuđen Jasminko Jašarević iz Mostara, za ubistva Ramize Rahimić i poznatog foto-reportera Ante Borasa 2005. godine. Na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora Sud BiH osudio je Zijada Turkovića, vođu kriminalne grupe odgovorne za više ubistava, pokušaja ubistva, milionske pljačke, trgovinu drogom... Na istu kaznu osuđen je i Milenko Lakić, ali mu je Apelaciono veće kaznu smanjilo na 35 godina zatvora.

Kantonalni sud u Zenici u junu 2016. na po 40 godina osudio je Muriza Brkića i Avdiju Selimovića, koji su na svirep način ubili Arnelu Đogić. Djevojku su pretukli, vezali i zaklali, a tijelo bacili sa litice u kanjon Stupčanice, posle čega su u kafani cijelu noć pili i pjevali. Obojica su priznala krivicu, što je uzeto kao olakšavajuća okolnost.

Na istu kaznu 2009. godine osuđen je Tomislav Petrović iz Lipnice kod Tuzle zbog šestostrukog ubistva. Kaznu je u prvostepenom postupku izrekao Kantonalni sud u Tuzli, ali ju je Vrhovni sud FBiH ukinuo i Petrovića proglasio neuračunljivim, pa mu je izrečena mjera obaveznog liječenja u zatvorenoj psihijatrijskoj ustanovi. Zločin se dogodio 2008. u selu Trstje kada su ubijeni Niko Petrović, Dragica Markanović, Mara Petrović, Ivo Markanović i supružnici Mijo i Kata Petrović.

Najveću kaznu u Republici Srpskoj izrekao je Okružni sud u Bijeljini, što je potvrdio i Vrhovni sud RS, koji je penzionisanog policajca Dragana Đokića osudio na 38 godina zbog trostrukog ubistva i teškog ranjavanja. On je u decembru 2012. iz automatske puške ubio snaju Maru Đokić (60), bratanca Dragana Đokića (39), njegovu suprugu Miru (36), a teško ranio njihovog sina V. Đ. (13). Kaznu je potvrdio Vrhovni sud RS.

Slijede kazne od po 35 godina koje su izrekli Vrhovni sud RS i Kantonalni sud u Mostaru Vasi Neškoviću iz Bijeljine, odnosno Muameru Topaloviću iz Konjica. Topalović je u martu 2003. osuđen za ubistvo tri člana porodice Anđelić uoči katoličkog Božića 2002. godine. Zločin je počinjen iz vjerskih i nacionalnih motiva, a kaznu je potvrdio Vrhovni sud FBiH. Nešković je u drugostepenom postupku 2010. osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva Slađana i Radmile Marković iz Ugljevika. Ubistvo se dogodilo 2007, a sa Neškovićem je na 30 godina zatvora osuđen i njegov saučesnik Saša Lazić iz Bijeljine. U prvostepenom postupku Okružni sud u Bijeljini je Lazića oslobodio krivice, a Neškovića osudio na 30 godina zatvora, ali je presudu ukinuo Vrhovni sud RS.

Izuzevši ratne zločine, samo je još jedan optuženik osuđen na više od tri decenije zatvora. Riječ je o Damiru Crnjaniju, koga je Kantonalni sud u Sarajevu 2010. osudio na 33 godine. On je okrivljen da je 2007. iz koristoljublja ubio tročlanu porodicu Sitarica u Beogradu.

U Ustavu RS propisano je da sudovi za najteže oblike krivičnih djela mogu da izreknu i smrtnu kaznu. Međutim, u praksi se takva kazna zapravo ne može izreći jer je ta mogućnost isključena Protokolom 6. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, koji je sastavni dio Ustava BiH.

RATNI ZLOČINI

Jedini optuženik koji je u BiH čuo riječi sudije "osuđuje se na kaznu od 45 godina zatvora" bio je Veselin Vlahović Batko. Presudu je izrekao Sud BiH, ali je Apelaciono veće kaznu smanjilo na 42 godine zatvora za ratne zločine nad civilima u Sarajevu. Oglašen je krivim za ubistva oko 35 osoba, silovanje 11 žena, zlostavljanja, odvođenja u ropstvo, pljačke...

"LEŽI" 54 GODINE

Najveću kaznu od 54 godine zatvora u BiH izdržava Edib Buljubašić iz Zenice. Riječ je o kombinaciji više presuda koje, po odluci suda, služi "jednu za drugom". Prije rata je zatvoren zbog razbojništva i ubistva portira "Zenicatransa", kao i ranjavanja oca. Kada je pušten na vikend ubio je oca i osuđen je na 20 godina. Nakon rata, sjekirom je ubio nevjenčanu suprugu Almu Šarić. Tri dana kasnije ubio je Nađu Buljubašić, suprugu svog brata, s dvadesetak uboda makazama. Osuđen je i na šest godina zatvora zbog ratnih zločina u logoru Dretelj.