FOTO: InfoBijeljina

Za tek nešto više od dvije i po decenije iz BiH je otišlo više od 1,14 miliona njenih stanovnika, dok iz godine u godinu konstantno bilježimo više umrlih nego što bude rođeno beba.

Demografi upozoravaju da, bez povećanja nataliteta i zaustavljanja migracija, BiH za koju deceniju čeka kudikamo porazniji demografski scenario, čiji će glavni akteri biti stariji ljudi.

Ranija analiza prirodnog priraštaja pokazala je da je BiH već prešla brojku od osam odsto stanovništva starijeg od 65 godina, što po evropskim standardima zadovoljava opis „stare populacije“.

S druge strane, iz BiH uglavnom odlaze ljudi između 20 i 40 godina, koji su u zenitu radne i reproduktivne sposobnosti, a njihov nedostatak upravo se vidi na natalitetu.

Stoljetni pad
Primjera radi, na razlici broja umrlih i rođenih Srpska je za malo više od deceniju i po ostala bez preko 61.000 ljudi.

Projekcija broja stanovnika u Evropi, napravljena na osnovu podataka iz više izvora i baza, pokazala je da bi BiH, po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, do 2050. godine mogla da ostane bez 300.000 građana. Ako situacija u budućnosti i dalje bude destimulativna za ostanak, odnosno ako BiH i dalje godišnje bude napuštalo oko 35.000 građana, do 2050. na migracijama bismo mogli da izgubimo više od milion ljudi.

Takođe, BiH se u Evropi suočava s najvećim smanjenjem broja stanovnika – 22 odsto od 1990. godine.

Statistika pokazuje da, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, u BiH ima nešto više od 3,5 miliona stanovnika, što je u poređenju sa 1991. za skoro 845.900 manje. Riječ je o najvećem demografskom padu unazad 100 godina, te najvećem demografskom padu na prostoru bivše Jugoslavije. Čak 85 odsto ljudi izgubljeno je zbog negativnog prirodnog priraštaja i konstantnog odlaska stanovnika u inostranstvo.

Jedini u svijetu
Demograf Stevo Pašalić naglašava da su, ipak, najveći gubici oni migracine prirode.
– Mi imamo i prirodnu i imigracionu depopulaciju, a naš ključni problem je demografska održivost i prostorni razvoj. Dobar signal je da je, naprimjer, lani u RS rođeno 229 djece više nego u 2017. Ako se to nastavi, za tri-četiri godine trebalo bi da se vratimo na nivo od 10.000 rađanja na nivou godine – naglašava Pašalić.

Prema njegovim riječima, što prije se mora krenuti sa ekonomskim, pronatalitetnim, te komplementarnim mjerama koje se mogu sprovoditi u lokalnim zajednicama.
– Međutim, u kratkom roku ne treba očekivati nikakve spektakularne rezultate. U svakom slučaju, najvažnije je definisati imigracionu politiku, odnosno upravljanje migracijama, što je najsloženije i najteže rješivo pitanje. Mi smo tipično imigracioni prostor, odnosno, naš region spada u jedini depopulacioni prostor u svijetu – ističe Pašalić.

Objašnjava da je demografija u najužoj vezi sa ekonomijom, te da naša „demografska“ budućnost zavidi od toga kako ćemo se ekonomski razvijati, u čemu ne može da učestvuje samo vlast, nego i sve institucije i pojedinci.

Sela bez stanovnika
A da situacija nimalo nije bezazlena svjedoče i podaci popisa stanovništva iz 2013. godine, koji su pokazali da u Srpskoj ima čak 217 sela bez stanovnika, dok u najvećem broju domaćinstava žive samci, stariji od 65 godina.

Analiza Unije za održivi povratak pokazala je da je BiH posljednjih pet godina napustilo čak 173.011 ljudi. Njihovi podaci govore da se u ovom periodu trajno odselilo skoro 49.000 porodica iz BiH.

Predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi ranije je saopštio da BiH, prema procjenama, svake godine napusti između 30.000 i 40.000 ljudi.

– Ovoliki broj je alarmantan – poručio je Parodi.

Stručna analiza do septembra
Do septembra će biti urađena stručna analiza sa smjernicama, a sve sa ciljem poboljšanja demografskog razvoja u Srpskoj, zaključeno je na sastanku predsjednice RS sa članovima republičkog Savjeta za demografsku politiku.

Demograf Draško Marinković rekao je da je potrebno riješiti pitanje odliva fertilnog stanovništa u inostranstvo, sa čime se suočavaju i zemlje u okruženju.

– Poseban problem je i starenje stanovništa. Moraćemo se prilagođavati različitim mjerama koje će se odnositi na starija lica, kao i mortalitet stanovništva. Svim ovim problemima ćemo se baviti u našim analizama, iz kojih će proizaći smjernice koje će se odnositi na promovisanje materinstva – naglasio je Marinković.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )