Republika Srpska
29.08.2023.
15:45
Kriminalizacija klevete imaće teške efekte na slobodu medija
Izvor: nezavisne.com
2
Podijeli
BANJALUKA – Izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se ponovo kriminalizuje kleveta i koje su stupile na snagu u subotu su korak za žaljenje i veliki korak unazad za zaštitu temeljnih prava, rekao je Adebajo Babadžide, zamjenik šefa Delegacije EU u Sarajevu na debati Pravo na pravdu koja je danas održana u Banjaluci.
"Zabrinuti smo jer bi ovaj zakon mogao imati teške efekte na slobodu medija i izražavanja. Nastavićemo da se zalažemo za temeljne slobode i vladavinu prava u BiH, i da ovo pitanje držimo visoko na našoj agendi. To nije važno samo za everopsku budućnost zemlje nego i za zdravlje demokratije", rekao je on.
Naglasio je da je vladavina prava centralno pitanje za 14 ključnih prioriteta, koje BiH mora ispuniti za otvaranje pretpristupnih pregovora s EU. Istakao je da su kritički glasovi građana, medija i građanskog društva glavna snaga koja je potrebna za promjene.
Podsjetio je da je širom BiH održano osam debata Pravo na pravdu, na kojima su građani iznijeli svoja iskustva s pravosuđem te je naglasio da su predstavnici pravosudnih institucija bili prisutni na tim diskusijama.
"Mi iz EU sarađujemo s vlastima da se poboljša zakonodavstvo ali isto tako provjeravamo da li su zakoni usklađeni s evropskim standardima. Nedavno smo vidjeli neke od pozitivnih pomaka na državnom nivou za koje se nadamo da će biti implementirani tako da dovedu do veće odgovornosti, transparentnosti, efikasnosti i integriteta pravosuđa", naglasio je on.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency internationala BiH, je rekla da u BiH ne postoji konsenzus u BiH vezano za ključne zakone, a posebno kada je riječ o Zakonu o sudovima i VSTS-u, najviše u onom dijelu koji se odnosi na provjere imovine i transparentnosti rada sudija i tužilaca.
"Vidimo da se zapravo pokušavaju izbjeći one ključne stvari koje bi trebalo da unaprijede sistem i da se zapravo da krinka provođenja reformi i predstavi kao veliki rezultat", rekla je ona. Dodala je da će biti na EU da u izvještaju koji slijedi narednog mjeseca ocijeni da li je ostvaren napredak.
"Izvještaj EU u oktobru će biti ključni test da vidimo da li će se zaista ulaziti u kvalitet zakonskih rješenja koja se usvajaju ili je dovoljno samo da nešto usvojimo i da kažemo da smo usvojili", naglasila je ona..
Kada je riječ o stupanju na snagu kriminalizacije klevete, Korajlićeva je rekla da je vlast usvojila ono što je željela, a da će te izmjene u ogromnoj mjeri uticati na slobodu govora. Sada je najvažnije, kako je naglasila, da se vidi kako će se pomenuti zakon primijenjivati u praksi.
"Jedna od preporuka kroz ove debate Pravo na pravdu je bila ukoliko postoji spremnost da se regulatorno tijelo odnosno VSTS uključi barem s nekim osnovnim smjernicima prema nosiocima pravosudnih funcija na koji način postupati i kako osigurati da se ove odredbe ne zloupotrebljavaju, a da će biti pokušaja zloupotrebe, sigurno hoće", rekla ja ona.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, je rekao da svi u BiH znaju da je pravosuđe u BiH neefikasno i korumpirano, a da je sad to i takvo pravosuđe ovakvim zakonom dobilo opasan alat u ruke.
"Mi se bojimo da će jednim takvim alatom do kraja biti ugrožena sloboda javne riječi u RS ali i u cijeloj BiH", rekao je on.
Tokom debate predstavljen je izvještaj Pravosuđe u BiH između potreba građana i politike, koji su uz podršku EU izradili Korajlićeva i Denis Džidić iz Birna BiH.
Što se tiče trasparentnosti tužilaštava i sudova, ocijenjeno je da su rezultati poražavajući.
"Analiza je pokazala da 90 posto tužilaštava u BiH na svojim internet stranicama nema nikakvih informacija o krivičnim predmetima, dok je 50 posto sudova ignorisalo medijske upite", naglašeno je.
Kada se radi o procesuiranju korupcije, naglašeno je da je prošle godine došlo do pada broja optužnica za koruptivna krivična djela, ali je došlo do povećanog broja optužnica za krivična djela visokog nivoa sa 3,5 odsto na 8,2 odsto. Međutim, naglašeno je, iako je došlo do povećanja presuda s osuđujućim ishodom, povećan je i broj oslobađajućih.
"Povećanje ukupnog broja osuđujuæih presuda ukazuje na veći fokus pravosudnih institucija na suzbijanje korupcije, međutim još uvijek mali broj slučajeva visoke korupcije ukazuje na značajne nedostatke u borbi protiv korupcije", zaključeno je.