Više stotina radnika ostalo je bez posla, mnoge radnje bile su zatvorene, a i oni privredni subjekti koji su radili suočavali su se s brojnim problemima. Stanje bi bilo i alarmantnije da Republički štab za vanredne situacije i lokalna uprava nisu preduzeli mjere. Iako je najvažnije sačuvati zdravlje ljudi, neophodno je i pomoći privrednom oporavku , slažu se i nadležni i privrednici.

Na području Grada Bijeljina, od januara do maja, Odjeljenju za privredu obratilo se 630 preduzetnika. Rješenja za rad izdata su za 110 preduzetnika,  stalno je odjavljeno 65, a privremeno 147 privrednih subjekata i zanatsko-preduzetničkih radnji.

– Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – Biroa Bijeljina, koji su nam dostavljeni,  na evidenciji nezaposlenih 16. marta bilo je 9.326 lica, a 31. maja prijavljeno  9.930 nezaposlenih. Na evidenciji Poreske uprave RS, na području grada Bijeljina prije proglašenja vanrednog stanja bilo je 24.383  zaposlenih, a 31.maja 23.220 zaposlenih lica. Sudeći po ovim pokazateljima, korona je uzela „danak“ – kaže Dejan Savić, načelnik Odjeljenja za privredu Grada Bijeljina.

Pojašnjava da su preduzetnici kao glavne razloge za odjavu rada  i privremeni prestanak obavljanja djelatnosti  obrazlagali problemima izazvanim epidemijom  virusa korona, ali i nerentabilnošću poslovanja zbog nedostatka posla, visokim obavezama, visokim cijenama energenata, skupim kreditima, slabom kupovnom moći stanovništva i nelojalnom konkurencijom velikih preduzeća i trgovačkih lanaca.

Savić podsjeća i da je lokalna uprava preduzela niz mjera kako bi pomogla privrednicima da prevaziđu teškoće.
– Donijeli smo odluku o moratorijumu  u otplati dospjelih rata utvrđenog iznosa naknade  i rente za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, oslobodili plaćanja zakupce poslovnih prostorija, koji su  u ugovornom odnosu s Gradom Bijeljina, te osloboditi plaćanja PDV one zakupce kojima je rad bio ograničen ili potpuno obustavljen, na dva, odnosno tri mjeseca – kaže Savić.
Prema njegovim riječima, donijeta je i odluka o smanjenju komunalnih taksi.

U pomoć domaćim privrednicima prijedlozima, sugestijama, ali i konkretnim mjerama, uključio se i Privredni savjet Grada Bijeljina, koji je  osnovan prije pet godina kako bi bio spona između privrednika i nadležnih institucija.

Predsjednik Savjeta, Milenko Stevanović,  upozorava da je pandemija  najviše pogodila preduzetnike koji su morali u potpunosti da obustave rad, ali i privrednike koji su zbog zatvaranja granica ostali bez sirovine i mogućnosti da je nabave ili izvezu svoje proizvode.

– Zbog činjenice da se epidemiološka situacija posljednjih par dana  pogoršala, ne smijemo se opustiti.  Zdravlje radnika  je najbitnije, te poslodavci moraju pravovremeno zaštitili radni prostor i i nabaviti neophodnu  zaštitnu opremu za sve zaposlene. S druge strane, radnici moraju biti savjesni i odgovorni i  poštovati naložene mjere – ocjenjuje Stevanović.

Ugostiteljstvo najugroženije
Ugostiteljstvo, turizam , hotelijerstvo i trgovina najugroženije su delatnosti. Najranjivija kategorija u privrednom lancu je i preduzetništvo.

Nažalost, i pored svih preduzetih mjera u Bijeljini je tokom pandemije  odjavljeno stotinak zanatsko-preduzetničkih radnji. Upravo ovi sektori očekuju i najviše pomoći nadležnih.