FOTO: null

Korona kriza usporila je migrantski talas za koji su sve relevantne organizacije i institucije u BiH i EU predviđale da bi mogao krenuti na proljeće, prije nego što je izbila pandemija.

Naime, i Ministarstvo bezbjednosti BiH i Evropska agencija za granice i obalsku zaštitu EU Frontex vide smanjen broj migranata na putu ka Evropi s prostora Afrike i Bliskog istoka, iako u Frontexu upozoravaju da je rano za precizne analize.

U Frontexu kažu da migrantska situacija zavisi od rute, ali oni upozoravaju da je još rano za preciznije podatke, koji će, kako su rekli "Nezavisnim", biti uskoro dostupni na njihovoj internet stranici za period od početka pandemije u Evropi.

"U posljednjih nekoliko sedmica detektovali smo manje ilegalnih prelazaka granice na zapadnoj i centralnoj mediteranskoj ruti. Još je rano za detaljnu procjenu dugoročnih kretanja zbog toga što bi brojevi mogli zavisiti i od drugih faktora, poput vremena", kažu oni.

Što se tiče istočnog Mediterana, upozoravaju da su u tom dijelu na djelu "i neki drugi faktori", ne precizirajući na šta tačno misle, ali se može pretpostaviti da se ovaj dio odnosi na situaciju na tursko-grčkoj granici i činjenicu da se značajan broj migranata koje je Redžep Tajip Erdoan, turski predsjednik, pustio da uđu u Grčku, i dalje nalazi u toj evropskoj zemlji.

O tom problemu nešto otvorenije govore u Ministarstvu bezbjednosti BiH. Kako stoji u dopisu koji su uputili "Nezavisnim", registrovano je 100.000 migranata koji se nalaze u kampovima u Grčkoj, a za koje se procjenjuje, kako su rekli, da će barem dio krenuti i rutom preko BiH.

"Prema procjeni, ruta će se ponovo aktuelizovati s ukidanjem ograničenja kretanja i drugih mjera preduzetih radi prevencije kovida-19, te će migranti nastaviti svoj put prema Evropi. Prema procjenama, u kampovima u Srbiji ima oko 7.500 migranata", rekli su nam oni te precizirali da se u ovom trenutku u smještajnim kapacitetima kojima raspolaže BiH trenutno nalazi više od 6.300 migranata.

Što se tiče zdravstvenog stanja migranata koji se nalaze u BiH, ističu da se, uz bh. institucije, o njihovom zdravlju brine Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa Danskim vijećem za izbjeglice.

"Zajedno sa drugim partnerima, lokalnim domovima zdravlja, vodi se briga o zdravstvenom stanju migranata. U skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije preduzimaju se sve neophodne mjere u pogledu prevencije virusa korona, pojačane higijenske mjere, te se koristi potrebna zaštitna oprema. Svi novopridošli migranti smještaju se u dio kampova koji se koristi kao karantin te se prati njihovo zdravstveno stanje. Možemo reći da do ovoga trenutka niti u jednom prihvatnom centru nema potvrđenih slučajeva virusa korona", naglasili su oni.

Afrički institut za bezbjednosne studije, u studiji koja je objavljena u ponedjeljak, ističe da manje ilegalnih migranata iz Afrike u Evropi znači ujedno veći bezbjednosni rizik za afričke zemlje u kojima se oni nalaze, te su identifikovali pet ključnih problema koji se pojavljuju.

Oni se odnose na otežane životne uslove za te ljude, povećan rizik od regionalne destabilizacije u Africi, jačanje krijumčarskih mreža, povećano kršenje ljudskih prava migranata i urušavanje državnih institucija.

"Industrija krijumčara prilagodila se novim okolnostima. Sudanski krijumčari zamijenili su nigerijske, a uz to su pronašli i nove rute kroz Čad i Sudan. Ovo je dovelo do pojačanog kršenja ljudskih prava migranata zbog promjene evropskog pristupa koji sve više problem migranata posmatra kao bezbjednosno pitanje", naglasili su u ovoj studiji.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )