Taj stav iznijelo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i ugrađen je u informaciju o rezultatima analize posljedica primjene adaptiranog SSP-a na poljoprivredni sektor RS, koju je juče usvojila Vlada RS.

Svjetska banka je finalnu verziju analize dostavila vlastima RS 16. maja ove godine, dok je prvi sastanak o ovom pitanju održan još početkom avgusta 2016. godine. U tom dokumentu navedeno je da će gubitak poljoprivrednog sektora BiH primjenom adaptiranog SSP-a iznositi od 51 milion do 68 miliona maraka godišnje.

Ministarstvo poljoprivrede RS je nakon što je sagledalo analizu Svjetske banke donijelo zaključak da su se stručnjaci ove finansijske institucije ograničili samo na direktne efekte i da su izostavili niz indirektnih uticaja na domaću proizvodnju i prihod poljoprivrednika. Upozoreno je da u analizu nisu uvršteni ni indirektni troškovi liberalizacije trgovine na osnovu pritiska uvoznih proizvoda na domaću proizvodnju.

- Ovi troškovi, prema našim procjenama, iznosiće oko 200 miliona KM. Nisu analizirane ni razlike u uslovima i nivoima podrške proizvodnji, niti carinskim i necarinskim barijerama, kao ni primijenjene tehnologije i nivo standardizacije BiH u odnosu na zemlje EU. Analiza je nepotpuna zbog nedostatka adekvatnih podataka o proizvodnji, a netačno je i da su pojedini sektori naročito ugroženi, prije svega, peradarstvo i proizvodnja meda - navelo je Ministarstvo poljoprivrede RS.

U Ministarstvu su se saglasili sa procjenom direktnih gubitaka prihoda od carine, jer će i prema njihovim analizama taj minus godišnje iznositi od 50 miliona do 70 miliona KM. Saglasili su se i sa analizom Svjetske banke i u dijelu identifikovanja mjera koje treba donijeti da bi bila unaprijeđena konkurentnost sektora. Riječ je o povećanju nivoa investicija u modernizaciju, unapređenje poljoprivrednog informacionog sistema i jačanju institucionalnog okvira.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac smatra da su stručnjaci Svjetske banke namjerno izostavili indirektne posljedice po domaći agrar.

- Jasno je da ne žele da pokažu da mi trpimo ogromnu štetu, već nastoje da svima kažu da je to u redu. Adaptirani SSP će nas dokrajčiti, jer smo već u prvim mjesecima njegove primjene osjetili posljedice. Ništa nam se neće promijeniti ni nakon ove analize. Taj dokument Svjetska banka ne može prezentovani ni za tri seljaka, jer i oni vide da je to šuplja priča - kazao je Usorac.

Adaptirani SSP stupio je na snagu 1. februara ove godine. RS je dugo odbijala prijedlog Evropske komisije za adaptaciju SSP-a ističući da je neprihvatljiv, jer bi uzrokovao nesagledive posljedice za domaću proizvodnju. Vlasti u RS pristale su na izmjene SSP-a nakon što je dogovoreno da će Svjetska banka uraditi sveobuhvatnu analizu o šteti, a Njemačka obećala pomoć poljoprivrednicima u BiH kako bi bili smanjeni negativni efekti izmjene sporazuma.

Ribari

BiH je kroz adaptaciju SSP-a ugovorila i veći bescarinski izvoz ribe od 1. februara, ali od toga još nema ništa, jer povećanje tarifne kvote administrativno nije sprovedeno u dokumentima Evropske komisije. Grešku su izvoznici ribe osjetili već 16. februara kada im je počela naplata carine u punom iznosu.

Evropska komisija je 15. marta ove godine saopštila da će uskladiti sve propise i odobriti dodatne kvote u roku od dva mjeseca, odnosno do 15. maja, ali su ribari potvrdili da to nije urađeno i da i dalje plaćaju carine.