Najnovije izdanje publikacije "Housing in Europe, 2025", koju je objavio Eurostat, donosi zanimljive podatke koji otkrivaju kulturološke i ekonomske podjele na kontinentu.

Iako je posjedovanje vlastitog krova nad glavom i dalje dominantan trend u Evropskoj uniji, razlike između pojedinih zemalja su drastične, posebno kada se uporede države istočne i jugoistočne Evrope sa onima na zapadu.

Prema podacima za 2024. godinu, 68 posto stanovništva u EU živi u vlastitom domu, dok preostalih 32 posto iznajmljuje stambeni prostor. Međutim, prosjek skriva velike varijacije.

Zemlje u našem okruženju i istočnoj Evropi prednjače po broju vlasnika nekretnina. Najveći udio stanovništva koji živi u vlastitim domovima zabilježen je u:

- Rumuniji (čak 94 posto),

- Slovačkoj (93 posto),

- Mađarskoj (92 posto),

- Hrvatskoj (91 posto)

Ovi podaci pokazuju da je u ovim društvima, slično kao i u Bosni i Hercegovini, posjedovanje nekretnine i dalje prioritet i simbol sigurnosti.

Njemačka, zemlja podstanara

S druge strane, situacija u ekonomski najjačoj zemlji EU je potpuno drugačija. Njemačka je jedina zemlja EU u kojoj je iznajmljivanje češće od posjedovanja nekretnine. Tamo je čak 53 posto stanovništva u statusu podstanara.

Slijede je Austrija, gdje 46 posto ljudi iznajmljuje dom, te Danska sa 39 posto. Ovo ukazuje na razvijenija i uređenija tržišta najma u ovim zemljama, ali i drugačiji mentalitet u odnosu na jug i istok Evrope.

Podaci otkrivaju i gdje Evropljani najčešće žive. U prosjeku, 51 posto populacije EU živi u kućama, dok 48 posto živi u stanovima.

Najveći ljubitelji kuća su Irci (90 posto populacije živi u kući), te Nizozemci i Belgijanci (77 posto), kao i Hrvati (76 posto).

S druge strane, život u stanovima dominira u Španiji (65 posto), Letoniji (64 posto) i Malti (63 posto).

Izvještaj se dotiče i kvalitete stanovanja. Oko 17 posto stanovništva EU živi u prenaseljenim domovima, pri čemu su stope najviše u Rumuniji (41 posto) i Letoniji (39 posto). S druge strane, čak 33 posto populacije živi u domovima koji su "preveliki" za njihove potrebe (tzv. under-occupied), što je najčešće slučaj kod starijih parova čija su djeca napustila dom.

Zabrinjavajući je podatak da devet posto stanovništva EU u 2024. godini nije moglo priuštiti adekvatno grijanje doma, pri čemu je situacija najteža u Bugarskoj i Grčkoj.

Kada je riječ o cijenama, tržište nekretnina doživjelo je snažan rast. U periodu od 2010. do 2024. godine, cijene kuća u EU porasle su za 53 posto, dok su kirije skočile za 25 posto. Najveći skok cijena nekretnina zabilježen je u Mađarskoj i Estoniji, gdje su se cijene više nego udvostručile.