Danas su tragovi ovog dvoverstva opstali još samo u Albaniji, dijelovima Turske, te na Kosovu i Metohiji.

Dvovjerstvo koje se širilo Balkanom

Ovaj fenomen javlja se još u vrijeme Osmanlija i bio je rasprostranjen širom Balkana – od Grčke, Kipra i Makedonije, preko Bugarske, Srbije i Bosne i Hercegovine, pa sve do Crne Gore i Albanije.

Zašto su ljudi skrivali vjeru

Da bi zaštitili svoje porodice od zuluma i obezbijedili određena prava i privilegije, mnogi hrišćani su prihvatali islam. Međutim, dio njih nije se odrekao svoje stare vjere.

Javnosti su se predstavljali kao muslimani – odlazili su u džamije i klanjali, dok su u svojim domovima tajno čuvali ikone, krstili se i slavili svoje svece.

Otuda i naziv kriptohrišćani – skriveni ili tajni hrišćani.

Dva imena, dva identiteta

U nekim krajevima, poput Kipra, ova praksa bila je posebno izražena. Muška djeca su prije sunećenja tajno krštavana i dobijala su dva imena – jedno muslimansko, koje se koristilo u javnosti, i drugo hrišćansko, koje se čuvalo u tajnosti.

Kako su ih zvali u različitim zemljama

Ovi ljudi bili su poznati pod različitim imenima, u zavisnosti od područja. U Albaniji su ih nazivali Ljarmani, što znači „šareni“. U Grčkoj su bili poznati kao Valahidi, u Egejskoj Makedoniji kao Palahidi, dok su na Kipru nazivani stavrioti ili Linovamvaki – što u prevodu znači „pola lan, pola pamuk“.

U Crnoj Gori, posebno u Vasojevićima, za njih se koristio izraz koji je označavao mješavinu vjera, a neki od njihovih potomaka i danas nose prezimena koja podsjećaju na to porijeklo.

Težak položaj i izbor opstanka

Sudbina kriptohrišćana često je bila teška. Oni koji bi bili otkriveni suočavali su se sa ozbiljnim posljedicama, dok je njihov položaj bio dodatno komplikovan odnosom vjerskih institucija prema njima.

Zbog toga su mnogi birali bektašizam – oblik islama koji je bio blaži i često služio kao prelaz između dvije vjere.

Priča o identitetu i opstanku

Priča o kriptohrišćanima otvara brojna pitanja o identitetu, vjeri i opstanku u teškim istorijskim okolnostima – i pokazuje do koje mjere su ljudi bili spremni da idu kako bi sačuvali ono što im je najvažnije.

Ovom temom pozabavili su se u emisiji "Kvadratura kruga" na RTS-u.