Kolonu JNA 3. maja 1992. godine napali su pripadnici "Zelenih beretki", "Patriotske lige", MUP-a i Teritorijalne odbrane RBiH dok se mirno, na osnovu postignutog sporazuma sa muslimanskim vlastima i uz garanciju mirovnih snaga UN, povlačila iz Sarajeva.

Godišnjica stradanja je i ove godine, kao i lani, obilježena u Istočnom Sarajevu, a ne u Sarajevu, gdje je zločin počinjen, jer nadležni nisu htjeli da žrtve i njihove porodice ponovo budu ponižene kao što je ranije bio slučaj kada su vijenci pobacani čim su napustili bivšu Dobrovoljačku ulicu. 

Parastos je služen u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u prisustvu zvaničnika RS, organizacija i udruženja proisteklih iz proteklog rata te članova porodica ubijenih. Nakon parastosa položeni su vijenci na spomen-krstu.

Bogdana Tomović, majka Zdravka Tomovića, vojnika ubijenog 3. maja 1992. godine u napadu na kolonu, rekla je da poslije 26 godina nema pomaka ni pomirenja, čemu svjedoči činjenica da nije mogla otići na mjesto zločina da položi cvijeće.

- Nemam ništa više da kažem. Dobila sam i presudu od suda kojom su presudili našoj djeci, njihovim drugovima da su oni ratni zločinci u svom gradu. Moje dijete je bilo za volanom u autu, bez oružja. Ekstremista je skočio na haubu i pucao direktno u njega. Boriću se dok živim da dokažem pravdu i za Zdravka i sve koji su poginuli nedužno - istakla je ona. Gordana Gvozdenović, sestra Obrada Gvozdenovića, koji je kao poručnik ubijen 2. maja 1992. u Sarajevu na Skenderiji, rekla je da svijet treba da čuje da u "slobodnoj BiH" porodice ubijenih nisu mogle danas da odu na mjesto stradanja i obilježe ovaj dan.

- Tužilaštvo, kao i institucije BiH, ćuti. Zašto nam nije obezbijeđeno da odemo danas mirno? Mi poštujemo sve žrtve, ali neka i naše poštuju - rekla je Gvozdenovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da je bolna činjenica da ni poslije 26 godina niko nije odgovarao za zločine nad pripadnicima JNA. Izrazio je nadu da će ubuduće biti više razuma na svim stranama i da će sudovi suditi po pravu i pravdi, a ne po političkim porukama.

- Tada možemo očekivati boljitak za cijelu BiH - rekao je Čubrilović. Pozvao je političko Sarajevo da shvati ozbiljnost situacije, kao i Sud i Tužilaštvo BiH, koji su najodgovorniji što nema odgovornih za ova nedjela.

- Teško je što ne možemo ovaj dan obilježiti na mjestu stradanja sa porukom da se to nikad više nigdje ne dešava - upozorio je Čubrilović.

Predsjednik Odbora Vlade RS za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović izjavio je da ovo stradanje pokazuje surovost i laž jednog, tadašnjeg režima u RBiH.

- Nedužni mladići, oficiri, civili koji su služili u JNA su bili žrtve laži, podvale, mržnje, nepravde, a, nažalost, za počinjeni zločin niko nije procesuiran - rekao je on i dodao da mlade generacije nikada ne smiju zaboraviti šta se dešavalo srpskom narodu kroz istoriju.

Lider SDS-a Vukota Govedarica je istakao da nisu stradala samo 42 vojnika, već i istina i pravda. Dodao je da sve dok se slučajevi ratnih zločina ne rješavaju i zločinci mirno šetaju, BiH neće biti društvo koje će graditi dobre odnose. 

Iako je MUP RS dostavio izvještaj Tužilaštvu BiH o počinjenom zločinu koji sadrži gomilu dokaza da je napadom rukovodio tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i da su za njega bili odgovorni Jovan Divjak, Jusuf Pušina, Zaim Backović, Dragan Vikić i drugi, za zločin niko nije odgovarao.  Bivši međunarodni tužilac u Tužilaštvu BiH Džud Romano početkom 2012. godine donio je odluku o obustavi istrage protiv 14 osumnjičenih, ali je Ustavni sud BiH nedavno dao nalog Tužilaštvu da razmotri sve dotadašnje aktivnosti. Tužiocima je dat rok od tri mjeseca, koji ističe ovih dana, da odluče o prigovorima na obustavljanje istrage. Taj nalog je rezultat odluke Ustavnog suda na osnovu apelacije Tomovićeve i Gvozdenovićeve.

"Zelene beretke"

Pripadnici Udruženja "Zelene beretke", kao i svake godine na ovaj datum, okupili su se juče u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu uz poruku da "žele da odaju počast onima koji su branili grad od agresora" jer se, kako su kazali, JNA okrenula na tu stranu. Oni su, osim obilježavanja tog dana, pružili i podršku ratnom komandantu Petog korpusa Armije RBiH Atifu Dudakoviću, koji je osumnjičen za zločine nad Srbima i Bošnjacima, te pripadnicima Armije RBiH kojima se sudi za ratne zločine.