Pomjeranje sata će se obaviti tako što se kazaljke vraćaju jedan sat unazad tačno sa 03:00 na 02:00 časa poslije ponoći. To će mnoge obradovati jer će imati sat vremena duži san.

Međutim, mnogi su i razočarani što se ova praksa i dalje nastavlja i što će nam mrak ranije padati.

Iako su se mnogi ponadali da je ovo praksa koja odlazi u istoriju, tradicija se ipak nastavlja. Naime, iako je Evropska unija donijela načelnu odluku da stane na put sezonskom pomjeranju vremena i prepusti državama članicama odabir između trajnog zimskog ili ljetnjeg vremena, taj dogovor je na čekanju. Zbog odložene implementacije, dvogodišnje okretanje kazaljki ostaje naša realnost i ove jeseni.

Šta to znači za naš organizam?

Zimsko računanje vremena nam donosi svjetlija jutra, ali će nam se zbog ranijeg mraka u popodnevnim časovima činiti da dani traju znatno kraće. Bez obzira na to što nam dodatni sat sna za vikend prija, ova promjena ipak predstavlja šok za organizam.

Stručnjaci ističu da našem unutrašnjem biološkom satu (cirkadijalnom ritmu) treba nekoliko dana da se prilagodi novom režimu. Zbog ranijeg zalaska sunca i drastično manje dnevne svjetlosti, kod osjetljivijih osoba može doći do prolaznih promjena raspoloženja, ranije pospanosti i opšteg pada energije. Zato ljekari preporučuju da se svaki sunčani trenutak tokom dana iskoristi za boravak na otvorenom, kako bi se tijelo lakše adaptiralo.

Za kraj, ne zaboravite da prije spavanja u subotu podesite svoje analogne časovnike. Dok će pametni telefoni, računari i noviji digitalni aparati taj posao obaviti automatski, stari zidni satovi i kućni aparati ipak zahtijevaju da ih ručno vratite sat unazad, prenosi Telegraf.