Tužne scene u šljivicima u Ugljeviku: Rod prošle godine lomio stabla, a sad šteta do 100 odsto (FOTO)
Na području ugljevičke regije ove sedmice trebalo bi da bude završena berba konzumne šljive – čačanske ljepotice, čiji je rod manjii do 80 odsto. Na stablima koja su se lani lomila od roda voćari ubiru tek poneki kilogram.
Za 15 dana u vrijeme cvjetanja šljive palo je 90 litara kiše, a skoro 40 dana ni kap, što se negativno odrazilo na prinos, pa će voćari ostati bez očekivane zarade. Darko Milošević iz Tutnjevca imao je lani na hiljadu stabala oko 50 tona šljive. Ove godine se nada da će ubrati više od deset tona.
- Procjenjujemo da ćemo na čačanskoj ljepotici imati štetu preko 70 odsto, kod sorte felicija šteta je 100 posto, kod stenleja između 60 i 80 posto, teška godina. U samom period cvjetanja i precvjetavanja kad se naziralo da će biti roda primijetili smo 50 posto duplih plodova. Dosta ih je opalo ili plod zasušio, ono što je preživjelo ostao nepravilno formiran plod. Šljiva koja je zdrava ima dobru obojenost, fali joj malo šećera, a što se tiče deformisanih plodova neće moći u izvoz, završiće za proizvodnju destilata - kaže Darko za portal InfoBijeljina.
Slična situacija i u ostalim voćnjacima. Manjak roda, skuplja berba, žale se voćari.
- Pošto je rijetko ne može da se nabere puno, al moramo da oberemo da ne ostaje na grani ništa drugo. Nema ni za troškove ove godine. Kvalitet dobar, ali je malo, veoma malo roda ostalo po kila, dvije tri i pet, to dok se obere puno košta - ističe Borislav Jović.
Kada je trebalo sunčanih dana padala je kiša, a cijeli juni je bio sušan što voćari nisu zapamtili, pa su plodovi sitniji, a i sadnice počinju da se suše. U većini voćnjaka navodnjavanje je nemoguće.
- I u voćnjaku koji sam navodnjavao slab je rod. Lani sam imao ukupno oko 2,5 vagona, 25 tona, a ove godine mislimo da će biti deset. I sad ako udari kiša ni to nije dobro, ona odmah omekša i nije više za izvoz, može samo za rakiju - objašnjava Rade Gavrić.
Otkupna cijena konzumne šljive je marku i po, a one koja će završiti u rakiji marku. Veća cijena za 50 do 60 pfeniga u odnosu na lani ne može, kažu, kompenzovati manji rod.
- Svi koji posmatraju sa strane kažu dobra cijena, ali ako umjesto 40 tona na jednom hektaru imamo deset, a imamo troškove pune zaštite, uloga repromaterijala, a nema očekivane dobiti onda nema ni zarade. Biće koliko bude bilo dovoljno da se preživi i započne nova proizvodnja - objašnjava Darko.
Čačanska ljepotica izvozi se uglavnom na njemačko tržište. Plasman je obezbijeđen, ali robe nema. Oni koji su lani izvezli 1.000 tona šljive ove godine imaće, kažu, nekoliko šlepera.
- Ove godine ljepotice imamo oko 15 posto od roda normalnog, to je katastrofa. Mislili smo da će biti više. Ima dosta duplih plodova, pa i ono što ima 20 - 30 posto što je ostalo ne može da se obere. Gubici su ogromni, prilivi na području naše opštine od šljive su preko 2 miliona maraka na godišnjem nivou, a toga danas nema, to je ogromna šteta za proizvođače za nas otkupljivače, za sve - kaže Milo Stojić, vlasnik Otkupne stanice "Bojin" Tutnjevac.
Šteta je velika, a proizvodnja nije osigurana. Osiguravajuće kuće, ističu voćari, ne preuzimaju rizik od kiše koja je ove godine na svom koštičavom voću uzela danak.
Ugljevik je jedan od najvećih izvoznika šljive i godišnje na evropsko tržište plasiraju do 2.500 tona ovog voća. Zbog manjeg roda ove godine nije velika potražnja, kao inače, za beračima. Traže se kvalitetni radnici koji dnevno mogu da naberu od 250 do 300 kg šljiva da bi opravdali troškove dnevnice koje su od 90 do 100 maraka.
