Njima vrućine najteže padaju, a svakodnevicu im otežavaju brojne tegobe, poput oticanja nogu, naglog pada pritiska, nesvjestice, gušenja i napada kašlja.

Osjećaj gušenja
Nisu rijetke ni noćne posjete kardiološkim ambulantama, jer se tada najčešće javljaju tegobe zbog slabosti srca – nemogućnost ležanja na ravnom, osjećaj gušenja, nedostatak vazduha, koji bude pacijenta iz noćnog sna. Kod osoba s hipertenzijom i onih sa srčanom slabošću, tegobe nastaju zbog širenja krvnih sudova.

Kod pacijenata s hipertenzijom to se manifestuje naglim padom pritiska. Jer, kad se krvni sudovi prošire, toplota izlazi iz tijela, ali to dovodi i do pada pritiska, posebno ako je pacijent pod redovnom terapijom. Još ako nema dovoljnog unosa tečnosti, tada gornji pritisak pada i na 80 ili 90.

U ovim slučajevima neophodno je korigovati terapiju, a pacijentima se savjetuje da se obrate svom kardiologu, da piju dosta vode i da umjereno rashlađuju tijelo.

Uzimati terapiju
Osobama koje pate od srčanih problema, ljeti se savjetuje da se ne izlažu visokim vanjskim temperaturama te da izlaze samo ujutro i uvečer. Takođe, trebale bi boraviti u klimatiziranim prostorijama, na temperaturi između 22 i 24 stepena. 

Obavezno je uzimanje adekvatne količine tečnosti, a preporučuje se 30 mililitara na kilogram idealne tjelesne težine. Potrebno je redovno koristiti propisanu terapiju.

Koristite glog
U medicini, glog i njegovi preparati koriste se kao kardiotonici, jer ojačavaju rad srca.

Osim toga, glog jača i srčani mišić, oslabljen nakon preležanih teških, posebno zaraznih bolesti. Poznato je i da snižava povišen krvni pritisak, ali može i povisiti nizak pritisak, koji se javlja zbog slabosti srčanog mišića. Preparati gloga dobri su i protiv srčanih aritmija, djeluju kao blagi diuretici, umiruju i umanjuju stres. Često ga koriste žene s izraženim tegobama u menopauzi.

Preporuka fitoteraputa je da se, nakon pet do sedam dana liječenja glogom, napravi pauza od dva-tri dana, jer duža i svakodnevna upotreba može izazvati mučninu, čak i trovanje.

Nakupljanje tečnosti
Velike ljetne vrućine, posebno u kombinaciji s visokom vlažnošću vazduha, za osobe s bolesnim srcem mogu biti veoma opasne. Situacija u kojoj se od bolesnog srca zahtijeva veći napor i veći broj otkucaja, uz smanjen krvni pritisak, stvara uslove za nastanak infarkta, opasnih aritmija i pogoršanja srčane slabosti, do stanja edema pluća ili kardiogenog šoka. Srce nema dovoljno snage da krv koju ispumpa, vrati natrag, odnosno da napravi krug kroz cirkulaciju, i tada dolazi do nagomilavanja tečnosti u tijelu. 

Tijelo se na vrućini pokušava ohladiti tako što sužava krvne sudova na periferiji i zbog toga dolazi do povećanja hidrostatskog pritiska u kapilarima. Tako se povećava količina međućelijske tečnosti i nastaju edemi.

Hladna voda
Srcu se na visokim temperaturama može pomoći redovnim uzimanjem tečnosti. No, srčani bolesnici ne bi trebali uzimati previše rashlađenu vodu, naročito ne odjednom u velikim količinama. Ovim bolesnicima preporučuje se blago rashlađena tečnost, koja se tokom cijelog dana uzima u manjim količinama.