Društvo
10.12.2022.
10:05
KAKO SE PRAVILNO GASI SLAVSKA SVIJEĆA: Koje običaje vjernici treba da poštuju i koje greške najčešće prave
Izvor: novosti.rs
0
Podijeli
Jedna od glavnih odlika srpskog Pravoslavlja, za koju ne zna ostali hrišćanski svijet, jeste krsna slava.
Krsna slava je vjerski običaj koji se zadržao u srpskom narodu, jedan je od najvažnijih praznika koji okuplja porodicu, a koji veliča određenog sveca, čuvara tog doma. Ovaj običaj potiče iz paganskih vremena, kako bi se održala veza sa precima i poreklom.
Uz ulogu domaćina u sječenju kolača, prisustvo gostiju i hranom bogata slavska trpeza najčešći je oblik proslavljanja krsne slave. Običaji o praznovanju krsne slave postali su osnova srpskog identiteta u odnosu na ostale entitete na Balkanu.
Iako se krsne slave praznuju tokom cijele godine, novembrom u Srbiji počinje period kada se najviše slavi. Sa Svetom Petkom počinje "sezona" u Srbiji.
Postoji li pravi odgovor na pitanje kako se ispravno slavi slava i koji su to običaji koji nas i dalje krase?
Slavski kolač, kuvano žito, svijeća, tamjan i vino uz ikonu porodičnog svetitelja neizostavni su elementi praznične strukture kad slavimo slavu. Međutim, kako se običaji i obredi vremenom mijenjaju, tako i vjernici, uglavnom iz neznanja, prave greške tokom porodičnih svetkovina.
Uz ulogu domaćina u sječenju kolača, prisustvo gostiju i hranom bogata slavska trpeza najčešći je oblik proslavljanja krsne slave. Običaji o praznovanju krsne slave postali su osnova srpskog identiteta u odnosu na ostale entitete na Balkanu.
Neki običaji su se izgubili u godinama iza nas, ali neki su i dalje tu:
Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje.
Svećenje vodice
Svećenje vodice obavlja parohijski sveštenik, a za ovu priliku, domaćica priprema jednu posudu sa vodom, buket bosiljka, malu svijeću, kadionicu sa briketom i tamjanom i spisak ukućana. Sve ovo se postavlja na sto u sobi u kojoj se nalazi ikona. Dobro bi bilo da svi ukućani budu prisutni kad se sveti vodica i to je razlog zbog kojeg se sveštenik ranije najavljuje. Kad se vodica osveti, svi ukućani treba da popiju pomalo, a ostatak se koristi za pravljenje slavskog kolača.
Šta sve treba pripremiti za slavu?
Najvažnije je da za slavu spremite slavski kolač, žito, svijeću i crno vino. Zabluda je da se za slavu podrazumijeva veliki ručak. Pripremaju se ove obavezne četiri stvari, a sve ostalo je stvar izbora, mogućnosti i želje.
Dan uoči slave, domaćica kuće mijesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog tijesta (brašno i voda). Na centralnom dijelu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hljeb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga sijeku i služe drugim gostima uz ručak.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hljeb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga sijeku i služe drugim gostima uz ručak.
Za slavu treba kupiti veću voštanu svijeću, koja se postavlja u svijećnjak i posebno ukrašava. Pali se na dan slave, prije sječenja kolača (ukoliko se obavlja u kući). Domaćin se prekrsti, izgovori molitvu i upali svijeću šibicom. Svijeća i njen plamen simbolizuju svjetlost nauke Hristove.
Svijeća treba da gori cijelog dana, a gasi se na sljedeći način: Domaćin se preksti, uzme čašu sa vinom, iz nje zahvati jednu kašičicu i izlije vino na fitilj. Svijeća će se polako ugasiti, a zatim je treba odnijeti pred ikonu ili na neko drugo svečano mjesto u kući, gdje treba da stoji do slave naredne godine. Može se paliti prilikom zajedničkih molitvi u kući.
Uoči slave, domaćica priprema koljivo ili panaiju, odnosno slavsko žito. Žito se sprema od čistog i otrebljenog zrna pšenice u čistoj vodi. Zatim se cijedi i melje, a radi ljepšeg ukusa, dodaju se mljeveni orasi i mljeveni šećer. Slavsko žito se zatim prebacuje u lijepu, nisku činijicu, lijepo se oblikuje i ukrašava takođe orasima i šećerom. Prilikom osveštavanja kolača, nosi se i žito - u sredinu se stavlja i pali svjećica, žito se takođe preliva vinom u obliku krsta, a zatim se svjećica vadi. Na njeno mjesto možete da stavite neki cvijet.
Slavska trpeza
Pored nabrojanoga što čini slavu: slavski kolač, slavsko žito, svijeća i vino, po našem narodnom običaju domaćin priprema slavski ručak koji se obavlja na dan slave. U nekim krajevima se priprema i večera uoči slave, na koju dolaze gosti, i to se zove navečerje praznika. Negdje se slavi i drugi, pa čak, i treći dan slave. Odsustvo vjeronauke uslovilo je da se slava pretvorila skoro isključivo u slavsku gozbu, na kojoj, niti domaćin, niti gosti znaju o pravom smislu i suštini slave, pa čak ništa ni o svetitelju koji se slavi. Pošto se to pretvorilo, dakle, u obilnu gozbu, siromašnije porodice danas nisu u stanju da finansijski izdrže toliki trošak. Podvlačimo ponovo ovde, da je slava prije svega duhovni događaj i doživljaj uz ono što je neophodno za sam obred rezanja kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti svake porodice.