Kvalitetna priprema zemljišta za sjetvu ozimih kultura je nemoguća, jer u Semberiji većih padavina nije bilo dva i po mjeseca. Ratari upozoravaju da je dobar početak preduslov dobrih prinosa pa strahuju da godina ne obećava.

Pantelija Cako Jovanović iz Međaša planira pšenicom zasijati 20 hektara, a suncokretom oko 7 hektara. Već je sigurno, kaže, da će sjetveni radovi zbog nepovoljnih uslova kasniti.

- Zemlja suva kao barut. Nikakva mehanizacija tu ne može pomoći. Čekaću padavine pa da zemlja omekša. Ako i u novembru zasijem, biće dobro. A računicu vidite i po tome da je 5 metara merkantilne pšenice vrijedno koliko i jedan metar sjemenske. Sve je ove godine poskupilo. I đubrivo, i hemija, i gorivo. A raditi se mora. Mi smo naučili da se prebacujemo, iz godine u godinu. Na nečemu izgubimo, na nečemu dobijemo - kaže ugledni domaćin.

Osim manjka vlage u zemljištu, dodatna briga mnogim poljoprivrednicima je što su ambari ove jeseni poluprazni. Prinosi kukuruza prepolovljeni na parcelama koje nisu navodnjavane, a manjak hrane za stoku povećava izdatke iz budžeta. Ono što s mukom proizvedu bude jeftino, a sjetva kažu, sve skuplja.

- Otkupna cijena hljebnog žita bila 32 feninga. A ulaganja sve veća. A ako ne date zemlji što joj treba, ne možete očekivati ni da rodi. I tako se vrtimo u krug - kaže za portal InfoBijeljina ratar Jovanović.

I sjetva uljane repice u Semberiji kasni zbog ekstremne suše. Minimalne količine padavina prošle sedmice, na PD "Semberija" iskoristili su da zasiju 100 hektara, od planiranih 500. Neizvjesno je kakav će biti ishod ako uskoro ne bude padavina. Nadaju se da kašnjenje neće imati veće posljedice jer kako kažu ni ranija sjetva nije dobra jer zna da dođe do naglog razvoja vegetativne mase i bolesti na proljeće.

Agronomi ratare savjetuju da pšenicu siju na dubini od 3,5 centimetra i da obavezno uzimaju deklarisano sjeme. Osim kvalitetne pripreme zemljišta i izbora sorti koje daju veće prinose, veoma je važno adekvatno đubrenje.

Budući da je mineralno đubrivo skupo, agronomi upozoravaju da ga ne treba ga rasipati, već pravilno dozirati na osnovu urađene hemijske analize zemljišta. Cijena đubriva trenutno se kreće od 130 do 150 maraka u zavisnosti od formulacije i vodećeg hemijskog elementa, dok su cijene sjemena strnih žita iste kao lani.

Budući da su prinosi pšenice u posljednje četiri sušne godine duplo veći od kukuruza te da proizvođači od države dobijaju podsticaj od 500 maraka po hektaru, uprkos niskoj otkupnoj cijeni, površine pod ovom kulturom neće biti smanjivane. Procjenjuje se da će ove jeseni u Semberiji pšenicom biti zasijano oko 16.000 hektara.