Stoga su članice Grupe 20 (G20, najjače svjetske ekonomije) donijele odluku da produže zamrzavanje otplate dugova siromašnim zemljama najmanje za šest mjeseci nakon 2020, te da usvoje zajednički pristup u riješavanju ovog problema, koji nesumnjivo pogađa mnogo nacija.

Rojters je imao uvid u nacrt zvaničnog saopštenja, u kojem stoji da će ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe 20 u aprilu 2021. godine uraditi reviziju, te odlučiti da li je potrebno zamrznuti otplatu duga za još šest mjeseci, nakon isteka prvobitnog roka.

Da je situacija alarmantna govore i lokalni podaci, tačnije oni koji dolaze iz pojedinačnih država, a tiču se jaza između bogatih i siromašnih. Ta razlika je, naime, sve veća. Situacija je posebno izražena u SAD i Kanadi.

Novo istraživanje računovodstvene firme “BDO Kanada” pokazuje da su se lične finansije čak 40 odsto Kanađana pogoršale u prvom talasu ove krize. Nasuprot tome, kod svega 20 procenata ljudi situacija s novcem je bolja nego prije pandemije. Mnogi Kanađani, ipak, nisu u stanju da plate hipoteku ili vrate dugove.

Posebno pogođene oblasti su Ontario, Britanska Kolumbija i Alberta. Uprkos štednji i smanjenju troškova, Kanađani i dalje ne uspjevaju da “sastave kraj sa krajem”.

Čak dvije trećine stanovnika ove zemlje ne može da podmiri svoje mjesečne rashode, a slično je i u SAD. Prošle nedjelje je ponovo više od 800.000 ljudi zatražilo novčanu pomoć na osnovu nezaposlenosti, uprkos procjenama ekonomista da će biti manje potraživanja, prenosi Telegraf.