Istovremeno se gradilo i Novo naselje Janja, gdje su 820 kuća izgradili Srbi iz 32 predratne opštine BiH.

Međukomšijski odnosi su dobri, a zajednički problem i jednima i drugima je kako pronaći posao i obezbijediti egzistenciju za porodice.

U Janju se vratilo oko 8.500 predratnog bošnjačkog stanovništva.

Skoro sva domaćinstva bave se poljoprivredom, po čemu su mještani ovog naselja bili nadaleko poznati.

Proizvodi se krompir, paprika, luk, krastavac, a “janjarsko povrće” prije rata prodavalo se na svim većim pijacama u bivšoj Jugoslaviji.

Huso Mehanović obrađuje deset hektara zemlje, što je jedini izvor prihoda za njegovu četvoročlanu porodicu.

-Proizvodimo povrće. Time su se bavili i naši preci. Ulažemo dosta, ali živimo solidno. Ne možemo sami stići uraditi sve, pa u sezoni zapošljavamo i mještane, ali i ovaj svijet koji je nemili rat otjerao u izbjeglištvo. Moramo pomagati jedni drugima – kaže Huso.

Nakon godina zastoja, lani je pokrenuta Fabrika začina “Semberka”, sa kojom je ugovorena proizvodnja, što je od velikog značaja za poljoprivrednike jer imaju siguran plasman i cijenu. Značajnu pomoć imaju i od Ministarstva poljoprivrede RS, istakao je direktor ZZ “Agrofarmer” Janja Mujo Bogaljević.

-Prvu godinu nam je pomagalo federalno ministarstvo, koje nam je obezbijedilo donaciju za sjemenski materijal i osnovno đubrivo. Ove godine nas podržava Ministarstvo poljoprivrede koje je premije uvrstilo u Pravilnik o podsticajima. Imamo ugovorenu proizvodnju na 50 dunuma sa ljudima koju nisu povratnici Bošnjaci i imamo obećanje gradske uprave Bijeljina da će nam i oni pomoći – istakao je Bogaljević.

Dva kilometra od stare Janje niklo je Novo Naselje sa 800 kuća i 3.500 stanovnika.

Vrtić pohađa 50-tak mališana, a područnu školu više od stotinu đaka.

Ljudi su vrijedni, ne biraju poslove, odlaze u inostranstvo i susjedne zemlje, gdje uglavnom rade sezonski.

-Najvažnije je da nema problema u međukomšijskim odnosima. To se osjeti i na ulici, i na njivi, i u fudbalu, i u kulturnom, sportskom i svakom drugom vidu i načinu života, a mislim da je Janja, sigurno, sredina za primjer. Sarađuju povratnici i novodoseljeni, pogotovo kad je sezona poljoprivrednih radova. Iste muke mučimo i pokušavamo zajednički rješiti probleme, pogotovo one komunalne prirode. Zajedno se radujemo infrastrukturnim projektima koji će poboljšati uslove života svih nas koji živimo u ovoj varoši – kaže odbornik u Skupštini grada Bijeljina i mještanin Novog naselja Slavko Novaković.

On posebno ističe značaj uređenje korita rijeke Janje.

-Još pamtimo katastrofalne poplave iz 2010. i 2014. godine. Vodena stihija nanijela je ogromne štete kućama, pomoćnim i privrednim objektima, usjevima. Strijepili smo od svake jače kiše, da se to zlo ne ponovi. Zato je ovaj projekat od kapitalnog značaja za sve – kaže Novaković.

Zaustaviti odlazak mladih

Mještani i stare i nove Janje saglasni su da je za bolji život neophodno obezbijediti posao i zaustaviti sve veći odlazak mladih u inostranstvo.

Tvrde da nadleženi moraju preduzeti sve kako bi se pružili bolji uslovi mladim bračnim parovima da ostaju ovdje, rađaju djecu i solidno žive od svog rada.

Poštovanje i saradnju njeguju komšije Srbi i Bošnjaci, a borba za egzistenciju je ono što je zajedničko i jednima i drugima.