U privatnim zdravstvenim ustanovama lani je, istakli su u Fondu zdravstva, pruženo 524.699 konsultativno specijalističkih i dijagnostičkih usluga, dok je taj broj godinu ranije iznosio 762.047.

 

Stanovnici Srpske u privatne ustanove najčešće su odlazili zbog, kako su naveli u Fondu, pregleda iz oblasti dermatovenerologije, MR pregleda, te oftalmologije.

 

- Za vrijeme pandemije izazvane virusom korona, javne kao i privatne zdravstvene ustanove, zbrinjavale su pacijente kojima je bila neophodna zdravstvena zaštita, tako da i u periodu ograničenog režima rada ustanova, građani kojima je bila potrebna medicinska pomoć nisu ostajali bez zdravstvene zaštite - kazali su u Fondu.

 

Dodali su da već duže od deset godina ugovaraju zdravstvenu zaštitu i sa privatnim zdravstvenim ustanovama, prvenstveno kako bi se unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite, ali i kvalitet usluga.

 

- Ugovore imamo sa više od 90 privatnih zdravstvenih ustanova, a najviše iz oblasti konsultativno specijalističke zdravstvene zaštite, zatim porodične medicine, određene dijagnostičke i terapijske procedure i drugim. Takođe, ugovori su sklopljeni i sa nekoliko privatnih bolnica - istakli su u Fondu, napominjući da u tim privatnim ustanovama osiguranici imaju ista prava kao i u javnim odnosno plaćaju samo participaciju ukoliko nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze.

 

Predsjednik Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova RS Saša Jovičić istakao je za “Glas Srpske” da su privatne ambulante redovno zbrinjavale  pacijente bez obzira na epidemiološku situaciju.

 

- Najmanje pacijenata smo imali u periodima kada je sve bilo zatvoreno zbog virusa korona. Kod ljekara tada je dolazio samo ko je baš morao - kazao je  Jovičić, koji je i suvlasnik Specijalističkog centar “Hemera” iz Srpca.

 

Prema njegovim riječima, zbog pandemije rad je bio reorganizovan i u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali to nije uticalo na prijem pacijenata, odnosno pružanje zdravstvene zaštite. 

 

- U strahu od zaraze virusom korona mnogi pacijenti i dan-danas izbjegavaju dolazak kod ljekara - kazao je Jovičić.

 

Manji broj pregleda lani je obavljeno i u Specijalističkoj pedijatrijskoj ambulanti “Dr Keleman” u Banjaluci.

 

Prema riječima direktorice ove ambulante i pedijatra Slavojke Keleman - Glamočić, prošle godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi obavljeno je oko 3.500 pregleda manje u odnosu na 2019. godinu.

 

- Roditelji zbog “kovida” izbjegavaju da dovode djecu na preglede ukoliko to nije nešto hitno. U slučaju da se dijete prehladi, roditelji se uglavnom telefonom konsultuju sa pedijatrom, jer se plaše da mališani ne bi nešto “pokupili” u ambulanti. Osim toga, ni vrtići lani nisu radili kao ranije, tako da nije bilo ni širenja infekcija - kazala je Keleman - Glamočić.

 

 

U Fondu zdravstva su istakli da građani imaju pravo na slobodan izbor bolnice, kao i ustanova koje pružaju konsultativno specijalističku zdravstvenu zaštitu.

 

- Na primjer, ako je nekome potreban pregled iz oblasti oftalmologije, bez obzira gdje pacijent ima prebivalište, on može da dobije uslugu u bilo kojoj javnoj ili privatnoj ustanovi u Srpskoj sa kojom Fond ima ugovor - istakli su u Fond zdravstva.