Austrijsko tržište rada suočava se sa paradoksom, iako plate u IT sektoru premašuju 5.000 evra, poslodavci sve teže pronalaze kvalitetne programere. Iz tamošnjih kompanija tvrde da već mjesecima traže stručnjake, ali bez uspjeha, jer se većina kandidata oslanja isključivo na alate poput ChatGPT-a, dok znanja iz klasičnih programskih jezika i rada sa serverima često nedostaju. Upravo ova potražnja čini da stručnjaci iz regiona, pa i BiH, postaju sve privlačniji austrijskim kompanijama.

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević kazao je za "Glas" da su italijanski investitori, koji su nedavno ispitivali naše tržište, veoma zadovoljni radom domaćih programera i IT kompanija. 

- Oni smatraju da naši stručnjaci rade izuzetno kvalitetno, posjeduju potrebna znanja i prate savremene trendove. Ono što je značajno jeste da su plate u BiH znatno niže nego u zapadnoj Evropi. Dok je u Austriji prosječna plata u IT sektoru oko 5.000 evra, u BiH se prema zvaničnim statistikama prikazuje prosjek od oko 1.400 evra, iako u praksi mnogi programeri zarađuju više, jer su angažovani na više projekata istovremeno - rekao je Dragičević.

On je istakao da IT stručnjaci u BiH i dalje razmišljaju o odlasku u inostranstvo, prije svega zbog većih plata i boljih uslova rada. 

- Za sada ih u zemlji zadržavaju porodične veze, kao i mogućnost da rade za strane kompanije putem daljinskog rada, što donekle ublažava jaz u primanjima. Ipak, nedostatak izazovnih i inovativnih projekata, kao i ograničene mogućnosti profesionalnog razvoja, često ih podstiču da odu, posebno u zemlje poput Austrije - naveo je Dragičević.

Prema njegovim riječima, jedan od problema je i zastarjeli nastavni plan i program na domaćim fakultetima, koji ne omogućava studentima da prate dinamičan razvoj tehnologija. 

- Naši talenti su spremni da se usavršavaju, ali ovdje nemaju dovoljno prostora da budu u savremenim tokovima. Nedostatak inovativnih projekata dodatno odvraća i ozbiljne investitore - dodao je Dragičević.

On je naglasio da IT sektor u BiH ipak bilježi značajan rast, kako u pogledu zaposlenosti, tako i tržišta usluga. 

- Internet pristup i digitalna infrastruktura se unapređuju, ali široka pojasna mreža i dalje nije dovoljno razvijena, a nedostaje i institucionalne podrške. Naši stručnjaci, ipak, pokazuju visok nivo znanja u korištenju alata kao što su Java i Pajton, uz stalnu potrebu za usavršavanjem - istakao je on.

Dragičević je dodao da alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, mogu biti od pomoći, ali da se istinski profesionalni razvoj ne smije graditi isključivo na njima. 

- Iako je vještačka inteligencija u usponu i stručnjaci iz ove oblasti su među najplaćenijima, moramo imati na umu da ti sistemi nemaju svijest i  rade na osnovu jezičkih modela, uz značajna ograničenja. Upravo zbog toga naši stručnjaci i dalje traže veće izazove i bolje uslove u inostranstvu - istakao je on.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Iako se sve više ljudi bavi vještačkom inteligencijom, Slobodan Dragičević kaže da je u BiH i dalje nedovoljan broj stručnjaka za ovu oblast.

- Još  se ne upuštamo u njenu širu primjenu kao sastavni dio različitih aplikacija, ali je izvjesno da će to u budućnosti postati neophodnost, jer upravo u tom pravcu ide razvoj tehnologije - rekao je Dragičević.