FOTO: InfoBijeljina

Od 8 gradova u Republici Srpskoj ovih zimskih dana ozbiljnih problema sa zagađenim vazduhom imaju gradske opštine Istočnog Sarajeva, a teže se diše i u Doboju, Prijedoru, Banjaluci i Bijeljini. Stručnjaci poručuju da ne treba dizati paniku, ali da treba predzeti mjere za zaštitu od zagađenja.

Panika je, međutim, neizbježna, u situaciji kada je smog, povremeno, vidljiv golim okom, a istovremeno nema jasnih i potpunih zvaničnih informacija o tome šta ustvari udišemo.

Većinu informacija o kvalitetu vazduha građani dobijaju posredstvom aplikacija, koje prikazuju takozvani indeks kvaliteta vazduha, a podaci na njima se za neke gradove drastično razlikuju. Tako smo, na primer juče, mogli na jednoj aplikaciji pročitati da je vazduh u Doboju ima vrijednost 174, što bi značilo da Dobojlije dišu nezdrav vazduh, dok je druga aplikacija pokazivala da je indeks zagađenosti u ovom gradu 207, što će reći da je vazduh „vrlo nazdrav“, skoro opasan.

Šta je istina teško je dokučiti jer Doboj, kao ni većina gradova i opština u RS, nema zvaničnu mjernu stanicu za mjerenje kvaliteta vazduha po evropskim standardima.

– Nemamo stanicu za mjerenje kvaliteta vazduha, a nezvanične podatke ne bih komentarisao. Gradonačelnik nije tu, a niko osim njega nije ovlašten za komentare – rekao je kratko Mladen Gavrić, portparol Gradske uprave u Doboju.

Hidrometeorološki zavod RS na svom sajtu objavljuje podatke o zagađenju vazduha samo za dvije lokalne zajednice: opštinu Brod i grad Prijedor. Podatke Broda dostavlja im Rafinerija, dok je Prijedor jedini grad u kojem HMZ RS ima svoju mjernu stanicu.

– Nisu nam na raspolaganju podaci u realnom vremenu iz drugih lokalnih zajednica, a jedino takvi podaci su relevantni za obavještavanje stanovništva. Uskoro ćemo dobijati redovne izvještaje i iz Termoelektrane Gacko, o kvalitetu vazduha u ovoj opštini, dok ćemo za neko putpunije izvještavanje morati sačekati sljedeću zimu – kaže Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Zavodu.

Dodaje da će, kada bude više podataka sa više mjernih mjesta, i HMZ RS pokrenuti aplikaciju na kojoj će stanovništvo moći dobiti brzu i jasnu informaciju o kvalitetu vazduha iz zvaničnih izvora i po metodologiji usvojenoj za BiH.

Zvanična mjerenja postoje i u Banjaluci i Bijeljini i ti podaci se, istina – sa dan-dva zakašnjenja, objavljuju na sajtovima gradskih uprava. U svim zvaničnim i javnosti dostupnim podacima o kvalitetu vazduha, bilo da se radi o Banjaluci, Brodu, Prijedoru ili Bijeljini, problema ima, narodski rečeno, samo sa čađi, odnosno krupnijim „suspendovanim česticama“, sa oznakom TM 10. Zbog ovih čestica vazduh u pomenutim gradovima se, shodno Zakonu o zaštiti vazduha RS, često svrstava u drugu ili treću, posljednju kategoriju. Dobra vijest je što opasni gasovi poput sumpor-dioksida i ugljen-monoksida ne prelaze granice dopuštenih vrijednosti.

Ranka Radić tvrdi da je takva situacija u cijeloj RS, ali da probleme sa čvrstim česticama u vazduhu ne treba zanemarivati.

– Dugoročno gledano, one mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, pogotovo ako je u pitanju izloženost sitnim česticama, koje mogu dospijeti direktno u krv. Nažalost, još nemamo naučnih studija o uticaju zagađenog vazduha na zdravlje stanovnika RS, jer naprosto nemamo dovoljno podataka – kaže Radićeva i dodaje da je zabrinutost stanovništva razumljiva i da treba hitno početi sa mjerama, prije svega sa subvencijama, koje tek za nekoliko godina mogu donijeti bolji kvalitet vazduha.

Sa ovom ocjenom je saglasan i Siniša Cukot, stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Institutu za građevinarstvo RS, koji meri kvalitet vazduha u Banjaluci.

– Moramo imati na umu da vazduh jeste zagađeniji nego prethodnih godina, ali i da su kriterijumi za kvalitet vazduha pooštreni. Ali, bez obzira na to, treba hitno preduzeti mjere za zaštitu vazduha. Pošto su u našim uslovima najveći problem ložišta i saobraćaj, prvo bi trebalo subvencionisati stanovništvu prelazak na grijanje na pelet, te osavremeniti javni saobraćaj i povećati broj biciklističkih staza – preporučuje Cukot.

Horor u sarajevskoj kotlini

Nenad Vuković, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kaže da ni u ovom gradu nema mjernih uređaja za zagađenost vazduha, ali da je jasno da se gradske opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža guše u smogu.

– Ako imate podatak da je Sarajevo jedan od najzagađenijih gradova na planeti, a Ilidža najzagađenija u tom gradu, onda je jasno da je Istočna Ilidža najzagađenija opština u RS. Pitanje je, međutim, šta lokalna zajednica može uraditi na rješavanju ovog problema, koji muči cijeli region. Problem s vazduhom u sarajevskoj kotlini traje decenijama, imamo ga i danas kada nema predratne industrije. Moramo svi sjesti za sto, od entitetskih vlasti do onih na višem nivou, i dogovoriti se šta nam je činiti – kaže Vuković.

Dodaje da bi gasifikacija većeg dijela Sarajeva i Istočnog Sarajeva bila strateška mjera, koja bi najviše doprinijela da Sarajlije dišu čistiji vazduh.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )