Građani zemalja sa nižim prihodima često su se okretali porodici i prijateljima za pozajmice. Međutim, prema najnovijim podacima, ta dinamika se mijenja, a finansijske institucije postaju sve više preferirani izvor pozajmica.

 

Analiza podataka pokazuje da ekonomije sa visokim dohotkom i dalje prednjače po pitanju zaduživanja u bankama. Međutim, iznenađujuće je da zemlje regiona, koje se suočavaju s nižim prihodima, takođe bilježe rast zaduživanja kod finansijskih institucija.

 

Prema istraživanju, Sjeverna Makedonija se izdvaja s visokim procentom zaduženosti u bankama od 22%. Bosna i Hercegovina slijedi s 21% zaduženosti, dok se u Srbiji taj procenat kreće oko 20%. Albanija se ističe s nižim procentom zaduženosti od 13%. Podaci za Crnu Goru, nažalost, nisu dostupni u ovom istraživanju.

 

Izvještaj takođe otkriva zemlje čiji se građani najviše i najmanje zadužuju. Kanada se ističe kao zemlja u kojoj građani najviše koriste bankarske kredite, s visokih 81% pozajmljenog novca koji čini zaduženost u bankama. Izrael slijedi sa 79%, dok Island zauzima treće mjesto s 73% zaduženosti. Sa druge strane, Zimbabve, Južni Sudan i Afganistan su zemlje čiji građani pokazuju najmanju zaduženost u bankama, svega 2% od ukupno pozajmljenog novca.

 

Ovi podaci, prikupljeni iz izvora Global Findex database Svjetske banke i UN-a, ukazuju na promjenu trendova zaduživanja u regionu. Povećana podrška finansijskim institucijama može pružiti dodatnu stabilnost i mogućnosti za rast ekonomija zemalja regiona.