Crnu Goru, podsjetimo, već mjesec dana potresa afera „eksplicitni snimci“, na kojima su navodno ovo dvoje sada već bivših državnih službenika.

Viralni snimci

Oboje su podnijeli ostavke nakon što je intimni sadržaj postao viralan, uz brojne međusobne optužbe, krivične prijave, pa čak i prijetnje sa fiksnog telefona iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Vukšić je doskorašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i bivši savjetnik predsjednika Milatovića, a ostavku na funkciju u ANB-u podnio je krajem prošle godine, nakon što je Pajković protiv njega podnijela krivične prijave.

S druge strane, Pajković je u petak podnijela ostavku na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, nakon što su se u javnosti proširili snimci sa eksplicitnim seksualnim sadržajem.

Pajkovićeva se u fokusu javnosti našla i zbog svog javnog nastupa i snažnog prisustva na društvenim mrežama.

Prijetnje i ucjene

U intervjuu za veb-televiziju „Dana“ govorila je o prijetnjama i ucjenama kojima je izložena od strane Dejana Vukšića, doskorašnjeg savjetnika predsjednika države i bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Govorila je i o, kako je istakla, neadekvatanoj reakciji državnih organa na nasilje koje trpi u dužem periodu, o ozbiljnim prijetnjama koje nisu završene hapšenjima, kao i o nemoći šefa države da reaguje na njene prijave. Smatra da i njen slučaj pokazuje da zakon nije jednak za sve, te da u Crnoj Gori nema rodne ravnopravnosti, niti zaštite ljudskih prava i sloboda.

“Želim da ohrabrim i da zamolim svaku ženu da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe i da ćemo biti dame i gospođe i prećutati i kada nas neko napadne. Ja sam tu napravila prvu grešku i to je ono što najviše zamjeram sebi, jer kada sam bila izložena ekstremnom nasilju, koje sam predočila na društvenim mrežama, gdje mi je prvi čovjek uz predsjednika države, nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora prijetio da mi neće biti mjesta i života u Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što me kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal, što sam to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam odbila da postupim onako kako je on to od mene tražio”, tvrdi Pajković, koja je kasnije podnijela više prijava protiv Vukšića.

Zločini savremeniji od zakona

Kao pravnica primjećuje da crnogorski zakoni nisu toliko savremeni, te da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi.

“Primjera radi, kada vas neko ucjenjuje, neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvišeg državnog autoriteta, vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. Pozivam sve državne funkcionere i moćnike da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Ako neko ko je bitna figura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kad-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan? On je utemeljen”, istakla je Pajković.

Kako je ukazala, da je obični građanin nekome rekao da mu neće biti života u državi, istog trenutka bio bi lišen slobode.

“Neka mi sad niko od državnika i moćnika kaže da je zakon jednak za sve, kad imamo tako jasno sliku da nije jednak za sve”, naglasila je Pajković.

Razgovor s predsjednikom države

Ona je podnijela prijavu i zbog prijetnji i ucjena, nakon što je predsjedniku države predala kandidaturu za zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

“Imala sam vrlo kvalitetan razgovor sa predsjednikom države povodom kandidature. Onda se desilo nešto što nije po zakonu. Diskreciono pravo predsjednika države bilo je da predloži drugog kandidata. U oglasu koji je predsjednik države potpisao najavljeno je objavljivanje liste predloženih kandidata. Predsjednik države je prekršio zakon i ja sam podnijela tužbu u vezi s tim. Imala sam razloga da posumnjam da nešto nije u redu, odnosno da mu je njegov savjetnik rekao da ja nijesam dobar kandidat. Obratila sam se predsjedniku države u vezi sa snimcima i prijetnjama njegovog savjetnika za bezbjednost. Nijesam dobila odgovor na to. Predsjednik države nije reagovao kako je trebao da reaguje”, ističe Pajković, navodeći da je podnijela krivičnu prijavu zbog nasilja, shvatajući da ne postoje drugi mehanizmi.

Smatra da je tužilaštvo dosta kasnilo sa reakcijom po njenim prijavama, kao i mnoge druge institucije sistema.

“Predsjednik države je upoznat sa tom krivičnom prijavom i nije reagovao. Moja je sreća što nijesam neuka stranka i što znam pravni put. Predsjedniku države napismeno sam dostavila kako je njegov savjetnik postupao, a reakcija je uslijedila tek nakon što su se mediji zainteresovali za ovaj slučaj”, kaže Pajković.

Povreda časti i ugleda

Ona naglašava da se u njenom slučaju dešava i jedan od najopasnijih oblika povrede časti i ugleda.

“Dešava se nešto što je u pravničkoj praksi najveća povreda ugleda – iznose se navodi da sam ja bliska kriminalnim strukturama. Time mi je nanijeta višestruka šteta, a dovedena je u pitanje i moja bezbjednost, kao i ljudi u mom okruženju. Najgore u toj situaciji je da vi ne možete izvaditi potvrdu u MUP-u da li ste operativno interesantno lice. To ne smije da kaže niko osim u fazi istrage. Moja reakcija bila je krivična prijava”, rekla je Pajković, koja smatra da su nosioci najviših državnih funkcija lišeni ljudske empatije, te da se žena pokušava poništiti po svim osnovama.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je dva predmeta po prijavama koje je podnijela Mirjana Pajković. Doskorašnji savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je juče da nema nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem i distribucijom snimaka M.P. koji su se pojavili u javnosti.

Zaštita žene od nezakonitih radnji

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopštila je da staje u zaštitu svih žena koje su izložene diskriminatornim, uvredljivim i ponižavajućim kampanjama, rodno zasnovanom nasilju i drugim oblicima neprimjerenih i nezakonitih radnji i poziva da se prestane sa pokušajima diskreditacije i stigmatizacije Mirjane Pajković, bivše generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.

“Niko, bez obzira na javnu funkciju koju obavlja ili je obavljao, ne gubi pravo na privatnost, dostojanstvo i zaštitu od nasilja. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u domenu svoje nadležnosti, preduzeo je mjere u vezi sa ovim slučajem”, naveli su u saopštenju.

Institucija Ombudsmana podsjeća da se žene nerijetko suočavaju sa neproporcionalno većim pritiscima, moralnim osuđivanjem i napadima koji su duboko ukorijenjeni u rodnim stereotipima i mizoginiji, pa i sa težim oblicima zadiranja u privatnost kojima svjedočimo ovih dana.

“Zbog toga pozivamo građane, posebno korisnike društvenih mreža, da se uzdrže od radnji koje nijesu samo pitanje etike, nego i krivične odgovornosti. Poseban apel upućujemo medijima da na svim svojim internet publikacijama (portali, društvene mreže medija) sprovedu odgovorno i zakonito administriranje sadržaja i u zakonom propisanom roku uklone komentare koji sadrže govor mržnje i diskriminaciju”, istakli su u saopštenju.