Istakli su ovo za “Glas Srpske” iz ove banke, navodeći da je, nakon što je u avgustu prošle godine sklopljen ugovor sa Zečevićem, napravljen značajan iskorak u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa nekretnina javnih preduzeća iz Republike Srpske koje se nalaze na prostoru Hrvatske.

 

- S obzirom na to da se pomenute nekretnine nalaze na području druge države, ove aktivnosti za uređenje prava na nekretninama, uz primjenu Sporazuma o pitanjima sukcesije, Aneks G, treba da se sprovode na prostoru Republike Hrvatske, samim tim i od strane advokata sa područja ove države - pojasnili su iz IRB-a.

 

Analizirajući dosadašnje rezultate naveli su da je u ovom periodu od 12 mjeseci, a na osnovu uvida na terenu i analize imovinsko-pravne dokumentacije, utvrđeno faktičko i pravno stanje svake pojedinačne nekretnine, što je bio i jedan od osnovnih zadataka riječkog advokata u skladu sa potpisanim ugovorom o pružanju pravnih usluga.

 

- On nam je dostavio pregled svih spornih nekretnina po namjeni i gradovima, iz kojeg se vidi da se radi o par desetina. Riječ je o nekadašnjim radničkim odmaralištima, zemljištu, poslovnim prostorima, prodavnicama, kancelarijama, skladištima i servisima. Najviše tih nekretnina se nalazi u regiji Dalmacije, Slavonije, Posavine i Banije. Neke od predmetnih nekretnina su i danas u funkciji, dok su neke devastirane zbog višegodišnjeg nekorišćenja - naveli su u svom pismenom odgovoru iz Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, ne navodeći i koja sve to javna preduzeća potražuju svoju imovinu u Hrvatskoj.

 

Kako su rekli, ovi “otvoreni” sudski procesi nažalost dugo traju, a najveći problem jesu neusaglašeni propisi Republike Srpske, odnosno BiH i Republike Hrvatske, koja je donijela zakonske propise kojim se omogućuje davanje nekretnina u dugogodišnji zakup, što je suprotno preuzetim obavezama iz Sporazuma o pitanjima sukcesije, Aneks G.

 

Riječki advokat Vladan Zečević potvrdio je za “Glas Srpske” pokretanje ovih postupaka pred nadležni organima u Hrvatskoj, ne otkrivajući pri tome više detalja.

 

- Tokom proteklog perioda uradio sam dosta toga, utvrdio status ovih spornih nekretnina i stanje u kojem se nalaze. Izvještaj o tome sam dostavio i IRB-u koji me je angažovao nakon javnog poziva. U ovom trenutku mogu jedino toliko reći - kazao je Zečević.

 

 

Prema riječima advokata i predsjednika udruženja “Oduzeta imovina” Zorana Ristića, Hrvatska već decenijama ignoriše Aneks G, u kojem je navedeno da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države. Umjesto toga, kako kaže, Hrvatska je svu ovu imovinu proglasila državnom dajući je pod zakup na 30 godina.

 

- Taj proces i danas traje. Jedan privatnik iz Gruda nedavno je uložio ogroman novac u kupovinu, odnosno zakup hotela na Makarskoj rivijeri. I to ništa ne bi bilo sporno da se ne radi o imovini koja pripada “Elektroprivredi BiH” - kaže Ristić i dodaje da se vrijednost imovine preduzeća iz BiH i Srbije u Hrvatskoj procjenjuje na deset milijardi maraka.