Nakon poplava koje su pogodile Gradišku i Srbac, ponovo je aktuelizovano pitanje ulaganja u sisteme za zastitu i odbranu. Koliko je sredstava od majskih poplava 2014. godine do sada, uloženo u odbranu i zaštitu od poplava i o kojim je projektima riječ?

U vodoprivredu i odbranu od poplava uloženo je zaista mnogo sredstava od 2014.godine do danas. Radi se ulaganjima od oko 150 miliona KM, s tim da je do sada realizovano više od 100 miliona KM, oko 50 miliona KM biće realizovano u ovoj godini za već ugovorene projekte, a do kraja 2021.godine planirano je da se u vodoprivredu i odbranu od poplava  uloži još oko 40 miliona KM, što u konačnom zbiru iznosi oko 190 miliona KM. Podsjetiću da je samo u posljednje tri godine sanirano oko 140 kilometara obodne kanalske mreže, a regulisano je i oko 60 kilometara vodotoka raznih nivoa. Pored toga izgrađeno je i nadograđeno oko 40 kilometara nasipa, te 12 kilometara obaloutvrda. Samo ovi podaci govore da je samo u posljednje tri godine u sektoru vodoprivrede urađeno više nego u proteklih 25 godina.

Osim toga, imamo projekte koji se finansiraju iz sredstvima Fonda solidarnosti. Riječ je o 93 mjere na području 19 opština u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost izvedenih radova na projektu „Hitne sanacije vodoprivrednih objekata oštećenih u majskim poplavama iz 2014. U Republici Srpskoj“ iznosi više od 27 miliona KM, od čega se na vrijednost radova odnosi oko 22 miliona KM, a ostalo na sredstva za rješavanje imovinskih odnosa na savskim nasipima i troškove odbrane od poplava na šest vodnih područja.

Prema tome, kao što se može zaključiti,  Republika Srpska i njene vlasti intenzivno rade da bi se preduprijedile štete od poplava i zaštitilo stanovništvo i njihova imovina, posebno poljoprivredni posjedi. Tome u prilog govori i činjenica da je nedavno Sava dostigla istorijski rekordan vodostaj kod Gradiške i Srpca, a da su pritom zabilježene, može se reći zanemarljive štete od poplava, ako te štete poredimo sa onim koje su prouzrokovale poplave koje su pogodile Republiku Srpsku 2014. godine ili 2010. godine. To govori o tome da smo uspjeli da odbranimo ovaj dio Srpske. Važno je naglasiti da uskoro slijede vrlo važni projekti rekonstrukcije Savskog nasipa, a posebno izgradnje Drinskog nasipa koji bi trebali zaštititi Posavinu i Semberiju od poplava. 

Nedavno ste na sastanku sa gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem razgovarali o izgradnji Drinskog nasipa. Kada se može očekivati početak radova i koliko je sredstava planirano za tu namjenu?

Početak radova na izgradnji Drinskog nasipa predviđen je za mjesec juni ove godine. Projekat je vrijedan 13,8 miliona američkih dolara i finansira se sredstvima iz kredita Svjetske banke. Raspisan je tender za izbor izvođača za izgradnju dijela objekta na dionici 2, koji se odnosi na regulaciju rijeke Janje 1,8 km i etape 4 Drinskog nasipa od kanala Drina-Dašnica do ušća rijeke  Janje u dužini od 2,8 km i to bi prvo trebalo da se radi. Vrijednost ovog dijela projekta je oko 6,5 miliona KM.  Važno je naglasiti da bi Drinski nasip trebao da bude interes cijele Republike Srpske, a posebno građanima Semberije, koji bi na taj način bili zaštićeni od poplava i po ovom pitanju ne bi smjelo da bude mjesta dnevnopolitičkim igrama. Mi taj nasip želimo da ostavimo generacijama iza nas i nećemo odustati od toga, bez obzira na pojedince ili grupe koje u sve žele da uvuku politiku, pa čak i u ovaj izuzetno važan projekat.

Takođe, na pomenutom sastanku sa gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem dogovorili ste i da se ponudi u zakup poljoprivredno zemljište u svojini Republike Srpske na teritoriji Bijeljine. Međutim, Skupština grada Bijeljina skinula je i po drugi put sa dnevnog reda Odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Srpske. Aktuelna skupštinska većina obrazložila je takav potez navodeći da će se o ovoj tački raspravljati kada bude usaglašen Pravilnik o dodjeli zemljišta. Kako to komentarišete i kako prevazići suprotne stavove?

Ovdje se radi o pokušaju prebacivanja odgovornosti na republičke vlasti, iako je nadležnost za raspisivanje javnog poziva za dodjelu u zakup poljoprivrednog zemljišta u nadležnosti Grada Bijeljina. Da pojasnimo, gradske vlasti Bijeljine, kao i sve druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj raspisuju javni poziv za dodjelu u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske, dok republičke vlasti daju koncesije na poljoprivredno zemljište. Jedino gradonačelnik Bijeljine to uporno odbija, istovremeno, jednako uporno, obećavajući da će raspisati javni poziv, da bi potom u nekoliko navrata to obećanje i pogazio. Mi želimo da to zemljište podijelimo proizvođačima, ali, nažalost, gradske vlasti Bijeljine na ovaj način vrše opstrukciju dodjele tih 234 hektara. I to već duži vremenski period. Pravilnik o dodjeli zemljišta je isti za sve lokalne zajednice. Ne postoji mogućnost da se napravi poseban pravilnik samo zato što je to želja gradonačelnika Bijeljine. Ista pravila moraju da važe za sve.

U Službenom glasniku Republike Srpske objavljen je Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2018. godinu. Šta konkretno donosi novi pravilnik?

Pravilnikom se prije svega reguliše način raspodjele sredstava utvrđenih agrarnim budžetom ѕa ovu godinu, koji je, u odnosu na prošlu godinu, povećan za oko 20 odsto, a to znači sa 60 miliona KM na 71 milion KM. 

Takođe su povećana ukupna izdvajanja po ostalim izvorima finansiranja, pa je tako osim sredstava agrarnog budžeta u iznosu od 71 milion KM, takođe na raspolaganju:

-    12,4 miliona, sredstva Svjetske banke za razvoj navodnjavanja 

-    5 miliona, sredstva Vlade za izgradnju sistema za navodnjavanje,

-    9,5 miliona sredstva međunarodnih projekata za ruralni razvoj

-    sredstva Partner fonda, 6 miliona KM,

-  sredstva za nabavku specijalizovane mašine za uređenje krša, 3 miliona KM,

-    sredstva IRB-a, 65 miliona KM

-    što čini ukupno 171,9 miliona KM po svim izvorima finansiranja

-    ako na to dodamo sredstva iz oblasti vodoprivrede za zaštitu dobara u iznosu od 35 miliona KM

-    dobijamo preko 200 miliona KM raspoloživih sredstava za razvoj poljoprivrede i zaštitu dobara u funkciji razvoja poljoprivrede u 2018. godini.

Dakle, Vlada Republike Srpske je pokazala veliku odgovornost prema poljoprivrednim proizvođačima, prema ovom resursu.  A to potvrđuje I činjenica da, na sastanku kojem su prisustvovali predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, niko od predstavnika poljoprivrednih udruženja u Republici Srpskoj nije izrazio neslaganje ili nezadovoljstvo raspodjelom sredstava. Zajedničkim snagama i uz saglasnost svih postignut je važan kompromis o veoma bitnom segmentu kao što je poljoprivreda. 

Ovih dana u pojedinim medijima a od strane opozicije moglo se čuti da poljoprivrednicima nisu isplaćeni svi podsticaju i da je novi pravilnik loš. Kako to tumačite?

To su apsolutne nije tačno. Rekao bih da je to tipična politička obmana ovog naroda od strane pojedinaca koji uporno iznose neistine. Istina je potpuno suprotna. Mi smo već početkom marta isplatili sve podsticaje iz 2017.godine i nemamo nikakvog duga prema poljoprivrednicima ni iz 2017., ni iz ranijih godina. Istovremeno, vidjeli smo da u Federaciji u istom period to nije bilo tako. Opredjeljenje Vlade Srpske je bilo da se poljoprivrednicima pomogne upravo sada kada počinju proljtni radovi, jer ima sluha za njihove potrebe. Na vrijeme smo završili i sav posao oko distribucije regresiranog goriva, a za ovu mjeru izdvajamo godišnje 7 miliona KM, i podsjećam da pravo na regresirano gorivo imaju samo poljoprivrednici u Republici Srpskoj, ne i poljoprivrednici u ostatku BiH. Pravilnik o podsticajima je uvažio sve zahtjeve proizvođača, sve što je dogovoreno sa njima ugrađeno je u Pravilnik. Povrtari dobijaju 324 odsto više sredstava, voćari 100 odsto, tovljači svinja i junadi po 88 odsto, živinari od 16 do 140 odsto, pčelari 60 odsto i tako redom. Ovo su značajna povećanja i kao što vidite, čak i na ove egzaktne pokazatelje pokušava da se baci ljaga i da se ovaj narod obmanjuje dnevnopolitičkim pričama, koje ni u čemu nemaju uporište.

Šta Vlada i resorno ministarstvo čine da bi zaštitili domaću proizvodnju?

Ovo je akutno pitanje, ne samo za poljoprivredu u Republici Srpskoj, nego i u BiH. Treba naglasiti da je pitanje zaštite domaće proizvodnje u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Mi smo u više navrata apelovali da se zaštiti domaća proizvodnja,  predlagali konkretne mjere kako da to resorno Ministarstvo na nivou BiH uradi. Primjera radi, jedna od mjera koju smo predlagali bilo je i uvođenje obaveznog vaganja poljoprivrednih proizvoda prilikom uvoza, što sada nije slučaj, čime bi se onemogućile  manipulacije uvoznika o količini roba koje se uvoze u BiH. To konkretno znači da bi se samim tim povećao i prihod od poreza na osnovu količine roba koje se uvoze. Druga mjera koju smo tražili od Ministartva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je uvođenje pojačanih kontrola i povećanja uzimanja uzoraka pošiljki pri uvozu. Ovom mjerom bi se broj uzetih uzoraka povećao na 5%, a što je granica koja se kreće u zemljama Evropske Unije. Samim tim povećao bi se i poboljšao rad laboratorija koje bi postale samoodržive i u skladu sa dodatnim prilivom sredstava imale mogućnost nabavke dodatne opreme i akreditovanja novih metoda različitih vrsta laboratorijskih ispitivanja. Na ovaj način bi imali  i bolji uvid u kvalitet uvezenih roba, a rad laboratorija bi stavili u funkciju zaštite potrošača. Ima tu još mnogo drugih mjera koje smo konstantno predlagali i predlažemo, ali nažalost resorno Ministarstvo na nivou BiH ništa do sada nije učinilo, niti čini, da bi provelo u djelo bilo koju od ovih mjera. Čak su i na dopise Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske koji se već godinama uporno obraćaju Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ostali bez sluha.