Seriju tekstova “Godinu dana nakon izbora”, koju portal Radiosarajevo.ba objavljuje s ciljem da javnost stekne uvid u rad novoizabranih načelnika/ca i gradonačelnika u prvoj godini mandata, nastavljamo s gradom Bijeljina.
Grad Bijeljina nalazi se na sjeveroistoku BiH i glavni je privredni, kulturni i industrijski centar Semberije. Na području grada Bijeljina živi 114.663 stanovnika, po podacima popisa stanovništva iz 2013. godine.
Gradonačelnik Mićo Mićić (SDS) osvojio je na lokalnim izborima 2016. godine 30.703 glasa ili 49,47 posto. Njegov protivkandidat Zlatko Maksimović (Bijeljina pobjeđuje) osvojio je 29.922 glasa ili 48,21 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH.
Gradonačelnik Mićo Mićić, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori o problemu zaštite od poplava, otvaranja novih radnih mjesta, velikim realizovanim projektima, kao i projektu gasifikacije Bijeljine.
Radiosarajevo.ba: Koje sektore smatrate za najveći potencijal vaše lokalne zajednice?
Najveći potencijal imaju poljoprivreda, industrija hrane, građevinarstvo, turizam, trgovina i obrazovni sektor.
Radiosarajevo.ba: Šta su vaši prioriteti u toku ovog mandata?
Glavni prioritet biće zaštita od poplava. Pored toga, prioritet je otvaranje novih radnih mjesta i dalji razvoj poslovno-industrijskih zona. Takođe, tu je i završetak važnih infrastrukturnih projekata, prije svega sistema za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, gasovoda, osavremenjavanje i proširenje putne i vodovodne mreže. Prioritet će biti i dalje unapređenje infrastrukture u seoskim mjesnim zajednicama.
Radiosarajevo.ba: Koja su najveća konkretna postignuća za vrijeme vašeg mandata – šta je do sada urađeno?
Izgradili smo Centar za kulturu. Završili smo Centar za visoko obrazovanje. Izgrađeno je 27,5 kilometara kanalizacione mreže i 15 kilometara kišne kanalizacije, 91,5 kilometara vodovodne mreže, izgrađen najsavremeniji prečistač otpadnih voda. Privedena je kraju izgradnja nove zgrade Centra za socijalni rad sa Dnevnim centrom za djecu s posebnim potrebama. Osnovane su dvije poslovno-industrijske zone, sa svom potrebnim infrastrukturom u kojima je investitorima prodan veći dio zemljišta i pokrenuta proizvodnja u nekoliko pogona. Unaprijeđena je zdravstvena zaštita, i pri tome je izgrađeno ili adaptirano 20 ambulanti porodične medicine, proširena je zgrada središnjeg Doma zdravlja u Bijeljini. Izgrađeno je 300 kilometara sekundarne gasovodne mreže, pri kraju je izgradnja magistralnog gasovoda kojim gas do kraja godine treba doći do Bijeljine. Modernizovali smo saobraćajnu mrežu. Izgrađeno je oko 300 kilometara puteva i ulica, šest mostova i deset kružnih tokova. Grad je finansijski podržao izgradnju nove Regionalne bolnice i zaobilaznice oko Bijeljine. Izgrađeno je novo Gradsko groblje, izgrađena je ili obnovljena većina seoskih škola. Izgradili smo novu školu u naselju Koviljuše, a pri kraju je izgradnja nove škole u naselju Ledinci.
Radiosarajevo.ba: Šta ste namjeravali uraditi u prvoj godini mandata a niste uspjeli? Koji su razlozi što nije urađeno?
Nismo uspjeli završiti projekat gasifikacije, odnosno, spajanje sekundarne gasovodne mreže sa magistralnim gasovodom iz pravca Šepka, a razlog je da Vlada Republike Srpske nije na vrijeme obezbijedila odgovarajuće dozvole. Nakon dobijanja dozvole, radovi su počeli i do kraja godine se očekuje da gas dođe u Bijeljinu. Nismo uspjeli izmjestiti autobusku stanicu iz centra Grada na lokaciju nekadašnje željezničke stanice. Razlog tome je dug proces rješavanja vlasničkih odnosa nad zemljištem na kojem je željeznička stanica između „Železnica Srbije“ i Vlade Republike Srpske.
Radiosarajevo.ba: Možete li navesti najveće probleme koje imate u opštini i kako planirate ih rješavati?
Najveći problem svakako je opasnost od poplava. U toku je regulacija korita rijeke Janje. Za ovaj projekat je, pored sredstava Grada Bijeljina, dobijena i podrška Turske razvojne agencije TIKA. Uskoro slijedi i početak radova na izgradnji nasipa na rijeci Drini. Novac je dobijen iz kredita Svjetske banke. Imamo problem nedovoljne zaposlenosti. Grad Bijeljina je prethodnih godina znatno uprostio procedure za pokretanje poslovanja. Dobili smo BFC sertifikat za povoljno poslovno okruženje. U Poslovno-industrijskoj zoni 2 već je počela izgradnja nekoliko poslovnih objekata i očekujemo da će uskoro ovdje biti otvorena nova radna mjesta. Generalni problem za sve lokalne zajednice, pa i Grad Bijeljina je politička nestabilnost na nivou BiH koja obeshrabruje investitore da dolaze u BiH.
Radiosarajevo.ba: Da li su u ovom periodu na području lokalne zajednice otvorene ili obnovljene: obrazovna ustanova, sportski objekat, zdravstvena ustanova, proizvodni pogon?
Renovirano je nekoliko osnovnih škola, a u toku su završni radovi na izgradnji nove osnovne škole sa vrtićem u naselju Ledinci. Pored naprijed nabrojanog, uspjeli smo da izgradimo lokalnu zajednicu u kojoj se poštuju prava svih stanovnika, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo kakvu drugu pripadnost.