Ovo je u suštini stav ekonomista u Bosni i Hecegovini, koji ističu da se praktično neplaniranim viškom novca po osnovu indirektnih poreza mora zaštititi standard stavnovništva koji pada na dnevnom nivou.

 

Inače, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2022. godine iznosili su 1,423 milijarde KM i za 248 miliona KM ili čak 21,14 odsto veći su u odnosu na prihode u prva dva mjeseca 2021. godine.

 

"Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2022. godine raspoređen je 301 milion KM, identično kao i prošle 2021. godine. Sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta", saopštili su iz Uprave za indirektno oporezivanje.

 

Kako se povećanje prihoda odrazilo na entitetske kase, možda najbolje pokazuje podatak da je za prva dva mjeseca Federaciji BiH doznačeno 498 miliona KM ili 93 miliona KM više nego 2021. godine, a slično je i u Republici Srpskoj, kojoj je u periodu 1. januar - 28. februar 2022. godine doznačeno 285 miliona KM ili 59 miliona KM više nego godinu ranije.

 

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da je rast prihoda isključiva posljedica rasta cijena i inflacije te da bi bilo dobro kroz socijalne programe taj novac vratiti građanima, posebno onima koji su najviše ugroženi.

 

"Linearnim vraćanjem tog novca svima pomogli bi i one koji imaju i one koji nemaju. Primjera radi, ide sjetva, treba od viška para napraviti fond i svima onima koji žele podijeliti besplatno sjemenski materijal, pa onaj ko hoće neka ga uzme, a onaj ko neće neka plaća i dalje visoke cijene", rekao je Radivojac.

 

Za razliku od ostalih zemalja, koje takođe zbog inflacije bilježe rekorde u prikupljanju poreza i doprinosa, i u kojima socijalni i programi pomoći privredi uveliko traju i to isključivo jer drastičan rast inflacije zahtijeva hitne mjere kako bi se ublažile posljedice, u BiH se praktično ništa ne radi po tom pitanju.

 

"Sasvim je očekivano da prihodi rastu, posebno od indirektnih poreza, koji se odnose na potrošnju. To je sasvim normalno i prirodno da se dešava, jer kad god imate inflaciju u kratkom roku rastu i prihodi države. U tom smislu ostale zemlje kreću s mjerama. Možda najkonkretnija mjera bi bilo ukidanje akzica na naftu i naftne derivate. Smanjenje poreza i doprinosa je možda čak i bolja mjera, ali sam skeptičan po pitanju realizacije te mjere. To je definitivno bolje rješenje, spada u domen rasterećenja poslovanja, radnici bi dobili veću platu i to bi ih spasilo od poskupljenja, ali opet kažem, skeptičan sam po tom pitanju", rekao je ekonomista Admir Čavalić.

 

Upravo će ukidanje akciza na naftu biti tema razgovora Radovana Viškovića i Fadila Novalića, entitetskih premijera, sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, koji bi trebalo da bude održan 10. marta.

 

"Republika Srpska spremna je da na nivou BiH budu suspendovane akcize na naftu i naftne derivate od 30 i 40 feninga po litru. Cilj je smanjenje i zaustavljanje rasta cijena ove robe", rekao je Višković, dodajući da po osnovu tih akciza budžet Srpske dobije oko 160 miliona KM.

 

Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta, ističe da su uzroci većih prihoda od PDV-a djelimično inflacija i više cijene proizvoda, ali i moguće veći privredni rast, jer u prva dva mjeseca 2021. godine mjere zbog pandemije virusa korona još su bile na snazi.

 

"Rastu prihodi, rastu i plate, ali ne vidim da nam raste produktivnost. Zabrinjava me što je naš izvoz sve manje konkurentan i privreda mora da poveća cijene da isplati veće plate, a po ovom deviznom kursu to znači da mi od ino-partnera moramo tražiti više da plate nama i postajemo nekonkurentni", rekao je Đogo, dodajući da će, ukoliko se nastave ovakvi procesi, devalvacija marke biti jedini način da se popravi konkurentnost.