Vladimir Jevtić je fakultetsku diplomu stekao izvan polja tehničkih nauka, ali je od najmlađih dana, vlastitim interesovanjem i požrtvovanošću, posljednjih 30-tak godina uporno radio na usvajanju informatičkih znanja. Niko se nije rodio naučen, kaže, a oni koji su spremni uložiti svoje vrijeme i intelektualne resurse u učenje, IT sektor će im znati uzvratiti.

 

- Sjećam se da je početkom 90-tih u našoj srednjoj školi samo jedan učenik imao kompjuter ,,Pentium 2'', čija je cijena tada bila oko 10.000 maraka. Danas je drugačije. Tehnologija se neprestano razvija, pa se danas sa kompjuterom, koji vrijedi 300 maraka, može mnogo toga naučiti. Još kad uzmemo Jutjub, koji u vrijeme kada sam ja počinjao učiti programiranje nije postojao, a koji je danas jedna velika učionica, danas je mnogo lakše doći do svake vrste informacija, pa i informacija o programiranju, kaže Jevtić.   



Uslov svih uslova, kada je IT sektor u pitanju, je engleski jezik. Programski jezici su nastali i objašnjeni na ovom jeziku, komunikacija na globalnom nivou između programera (zbog pomoći, savjeta, uputa, itd.) na jednoj i programera i klijenata na drugoj strani, odvija se na engleskom jeziku. Poznavanje njemačkog jezika je, takođe, pohvalno zbog nama bliskih tržišta njemačkog govornog područja.

 

- Ova vrsta posla zahtijeva veliku posvećenost. Ne može se programiranjem baviti onako, paušalno. Pomažem studentima informatike da savladaju određene programske jezike, ali i da nauče razliku između školskog i radnog, realnog ambijenta. Mi još uvijek imamo stari obrazovni sistem u kojem je bitno nešto naučiti, ponoviti to pred profesorom i dobiti neku vrstu potvrde posjedovanja znanja. Međutim, rad u IT-ju traži stalnu kreativnost, nijedan zadatak se ne rješava na isti način, a to znači da pred diplomiranim informatičarima i poslije dobijanja diplome predstoji ozbiljan rad, naglašava Vladimir Jevtić.

 

On danas radi sa još trojicom kolega u IT kompaniji ECfOS u Bijeljini. Proizvode različite vrste programskih sadržaja, veb i android aplikacije za domaće i inostrano tržište. Postoji mogućnost za proširenje obima posla i povećanje broja zaposlenih, ali, nažalost, nema dostupnih kvalifikovanih informatičara.     

Šta će mi engleski i matematika   

- Često čujem kako djeca govore: „Šta će mi taj engleski?! Da li ću ga nekad koristiti? Kao da će mi trebati matematika, aritmetika, itd.!?“ Treba! Naša djeca u tim važnim školskim godinama trebalo bi da iz škole ponesu neko osnovno znanje koje će im kasnije, uz nadogradnju, donijeti solidan novac za život, poruka je iskusnog programera Jevtića.