Naime, Hrvatska godinama insistira da se promijene odredbe Izbornog zakona BiH po kojima bi se osiguralo da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH. Iako do sada nikad nije blokirala evropski put, sada bi se to moglo promijeniti, jer postoje neke naznake da bi BiH u narednih nekoliko mjeseci mogla ispuniti formalne uslove koji bi omogućili praktični početak pregovora o članstvu.

Ovo je indirektno najavio i Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, bivši ministar spoljnih poslova Hrvatske i bivši savjetnik bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koji i dalje važi za jednu od najuticajnijih figura u spoljnopolitičkom establišmentu Hrvatske.

Naime, kako prenose hrvatski mediji, Granić je uoči 30. godišnjice Splitskog sporazuma, kojim je Hrvatskoj vojsci omogućeno da uđe na teritoriju BiH u borbama protiv Vojske Republike Srpske, rekao da "nije dobro" da se Stranka demokratske akcije ponaša kao da taj sporazum nikad nije potpisan.

"Nažalost, to nije dobro, kao što isto tako muljanje oko Izbornog zakona nije dobro. Izborni zakon mora biti preduvjet bilo kakvim integracijama BiH u EU. Nitko ni u snu - u Vašingtonu i Dejtonu - nije mislio da će netko drugi birati Hrvatima člana Predsjedništva BiH", rekao je Granić i preporučio da se "treba vratiti na korijene suradnje Hrvata i Bošnjaka, riješiti pitanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i onda se može biti oštar protiv bilo kakvog separatizma".

Ovaj dio izjave je posebno zanimljiv za vlasti u RS, jer sugeriše da bi pitanje učešća u vlasti Milorada Dodika, predsjednika RS, trebalo biti pitanje tek kada se riješi problem hrvatskog predstavljanja u institucijama BiH. Drugim riječima, Hrvatska ne bi pristala da se razmišlja o rekonstrukciji vlasti na nivou BiH dok Bošnjaci ne pristanu na prijedlog promjena Izbornog zakona BiH, koji je nedavno predložio Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH. Napominjemo da Granić ne govori u svoje lično ime, nego u ime Vlade Hrvatske, jer se može poći od toga da je Granić glasno rekao ono što Plenković misli, ali ne izgovara glasno kako ne bi u Briselu probudio utisak da se Hrvatska ne ponaša konstruktivno u BiH.

Dakle, iz Granićevih poruka se, osim tiho izraženog hrvatskog stava u vezi s Dodikom, može iščitati da bi moglo biti problema u vezi s početkom pregovora s EU ako ne dođe do napretka vezanog za Izbori zakona. Ako se pokaže tačnim da američka administracija, prvi put nakon dolaska Donalda Trampa, predsjednika Amerike, u Bijelu kuću, ozbiljno razmatra situaciju u BiH, moglo bi se zaključiti da će naredni koraci u BiH ovisiti o spremnosti bošnjačkih političara da se pokrene ovo pitanje. Naime, pojedine informacije govore da Stejt department želi da prouči eventualne odluke o nametanjima koje priprema visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg u RS ne priznaju, a u kojima bi se mogle naći i odredbe o tehničkim izmjena Izbornog zakona, koje se odnose na nove tehnologije.

Imajući u vidu da Granić, još iz vremena Franje Tuđmana, ima odlične kontakte u američkom spoljnopolitičkom establišmentu, ne može se isključiti da će barem pokušati predstaviti hrvatsko viđenje situacije u BiH američkim donosiocima odluka.

Takođe, Granić se u svojoj izjavi obraća SDA, a ne "trojci", što možda govori o tome koga bi Hrvatska željela da vidi u budućoj vlasti na nivou BiH. Ne treba zanemariti da je Hrvatska i u prethodnom periodu, preko Čovića, imala ključan uticaj o tome koji partneri su poželjni u vlasti na nivou BiH.

Važno je napomenuti da EU nema jedinstvenu poziciju o daljim koracima u BiH, a briselski establišment podijeljen je između onih koji žele kakav-takav napredak u BiH kako bi se stekao uvid da evropska spoljna politika postiže uspjehe, i onih koji se principijelno zalažu za ispunjavanje svih prethodnih preduslova.

Ključno je pitanje koliko će Hrvatska, ako unutar bošnjačkog establišmenta ne bude spremnosti u vezi s Izbornim zakonom, moći postići razumijevanje unutar Evropskog savjeta, ključnog tijela EU za donošenje odluka, za eventualnu blokadu BiH. To će, u velikoj mjeri, zavisiti i od obima reformi koje su bh. vlasti spremne da isporuče. Naime, što je vlast konstruktivnija i više radi na evropskim zakonima, veći će biti pritisak na Hrvatsku da ne blokira.

Naredna dva mjeseca mogla bi biti ključna u određivanju narednih koraka u BiH, koji bi mogli odlučiti kurs zemlje za barem narednih pet godina.