FOTO: Glas Srpske

BiH nije činila ništa da spriječi Hrvatsku u namjeri da prisvoji imovinu vrijednu milijarde maraka, a kada je to i zakonski ozvaničeno ostala je tek nijemi posmatrač, što bi moglo nanijeti nesagledivu štetu.

Hrvatski sabor usvojio je prošle sedmice Zakon o upravljanju javnom imovinom, što preduzeća iz BiH i Srbije dovodi pred svršen čin i gubitak imovine koju su nekada posjedovale u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Hrvatska je donijela pomenuti zakon da bi navodno spriječila propadanje imovine pravnih lica iz BiH i Srbije, koja je nekada bila u društvenom vlasništvu. Spornim zakonom je predviđeno da Hrvatska može raspolagati tom imovinom i davati je u zakup na 30 godina. Na udaru zakona našla su se posebno odmarališta firmi iz BiH.

Iako je prvo čitanje ovog zakona bilo još u januaru nijedna institucija sa nivoa BiH nije našla za shodno da reaguje baš kao ni nakon nedavnog usvajanja ovog zakona. Iz Savjeta ministara BiH, odnosno kabineta predsjedavajućeg Denisa Zvizdića, nije bilo odgovora, a nijemi su ostali i u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Iz Ministarstva inostranih poslova BiH su naveli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, a iz Ministarstva pravde da ga treba riješiti diplomatskim putem jer je riječ o imovini koja je “zaštićena” Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša se, kako su istakli, u nekoliko navrata sastajao sa delegacijama Hrvatske, a posljednji put u februaru.

- I pored jasnog napora da pregovori budu nastavljeni i da se o ovom pitanju razgovara na najvišem nivou uspjeh je izostao - istakli su u Ministarstvu pravde.

Ovom odlukom će biti pogođena i preduzeća iz RS, a ostalo je nejasno šta će biti sa imovinom koju je Vlada prenijela na upravljanje Investiciono-razvojnoj banci RS (IRB). Naime, sva imovina kojom nisu mogla raspolagati preduzeća prilikom izrade programa privatizacije, morala je biti upisana u pasivni podbilans, nakon čega je Vlada uknjižila kao vlasništvo RS. Radilo se o 63 objekta u Hrvatskoj kojom od 2013. godine upravlja Fond za upravljanje nekretninama i imovinom koji djeluje u sklopu IRB-a. U IRB-u nisu htjeli komentarisati sporni zakon, ali ni govoriti o imovini kojom ovaj fond upravlja i šta će biti sa njom. Istakli su da bi vlasti sa nivoa BiH trebalo da se pozabave problematikom, koju je sa sobom donio novi zakon u Hrvatskoj.

U nedostatku adekvatne reakcije vlasti, u pravnu i političku borbu uključio se advokat Zoran Ristić iz advokatske kancelarija “Ristić i partneri” iz Novog Sada, koji za “Glas Srpske” kaže da se sa još 17 pravnika iz Srbije i BiH, među kojima je i ekspert međunarodnog prava Ivana Jelić već obratio svim relevantnim institucijama koje štite ljudska prava - Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji i nevladinim organizacijama poput “Hjuman rajst voča”. Pojasnio je da je Hrvatska još 1991. godine donijela zakonski akt prema kojem se sva društvena imovina briše i uknjižava kao vlasništvo države.

- Na taj način svi prijeratni vlasnici izgubili su pravo raspolaganja nad imovinom koju su nekada imali u Hrvatskoj. Najveći dio te imovine, negdje oko 60 odsto je već otuđen. Sada tu otimačinu, koju su započeli 1991. pokušavaju dovršiti. Kažu da su morali donijeti ovakav zakon kako bi spriječili propadanje imovine i stavili je u funkciju, ali zaboravljaju da ta imovina ne bi propala i da bi bila u funkciji da je bila vraćena stvarnim vlasnicima - kaže Ristić.

Novosadski advokat ističe da već godinama unazad firme iz BiH i Srbije vode duge sudske sporove u Hrvatskoj kako bi povratile svoju predratnu imovinu. Ali, sudovi su te predmete redovno odbacivali, a na kraju i Evropski sud za ljudska prava.

- Evropski sud za ljudska prava je odlukom iz 2014. godine na neki način zapečatio sudbinu novih apelacija. Oni su odbili kao neprihvatljiv zahtjev jedne kompanije iz Srbije u kojoj je navedeno da Hrvatska opstruiše povrat privatne imovine pravnih lica sa područja Srbije i BiH, uz obrazloženje da se ovaj čin otimačine desio prije nego što je Hrvatska potpisala Evropsku konvenciju - navodi Ristić i dodaje da se potom obratio komesaru za ljudska prava Savjeta Evrope Dunji Mijatović jer je shvatio da to više nije pravno, već političko pitanje, ali da je naišao na zid ćutanja.

I pokušaji “Glasa Srpske” bili su bezuspješni, jer kako na nam je saopšteno iz njene kancelarije, Mijatovićeva zbog obaveza nije u mogućnosti da daje bilo kakve izjave.

- Nećemo stati. Obratićemo se i Komitetu za ljudska prava u Ženevi. Oni bi trebalo da donesu preporuku da Hrvatska prestane sa kršenjem ljudskih prava i prava na imovinu - zaključio je Ristić i dodao da je naredna instanca Savjet bezbjednosti UN.

“Željeznice RS” ostale bez 100 miliona evra
“Željeznice RS” su prije rata u Malom Lošinju imale zemljište površine oko 14 hektara.

- Prema tržišnim cijenama ono danas vrijedi oko 100 miliona evra, jer je u pitanju ekskluzivna lokacija na kojoj se nalazi marina i kamp. Ali, kao i sve drugo i ovo zemljište Hrvatska je uknjižila kao državno - kaže Zoran Ristić.

Sporni član zakona
Član 70

“...Ministarstvo državne imovine može na ograničeni rok (30 godina) raspolagati nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane u vlasništvo Hrvatske sa zabilježbom zabrane raspolaganja, budući da su iste predmet sukcesije između država bivše SFRJ, a sa kojima Hrvatska nije sklopila odgovarajući međunarodni ugovor...”.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )