"Očekivano je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihovog broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i opštinama koje su doživkele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio", kaže Nenad Pokos, naučnik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih nauka "Ivo Pilar".

 

S njime se slaže i bivši direktor DZS-a Marko Krištof, navodi Jutarnji list.

 

"Kad sam analizirao koji to gradovi i opštine imaju najveći postotni pad broja stanovnika, uočio sam da se tu uglavnom radi o mjestima koja imaju veliki udio pripadnika srpske nacionalne manjine" kaže Krištog.

 

On je još rekao i da je "jako teško predvidjeti, hoće li u Vukovaru, gdje su prema Popisu iz 2011. činili 34 odsto stanovništva, pripadnici srpske nacionalne manjine pasti ispod 30 posto i time izgubiti pravo na službenu upotrebu svoga jezika i pisma".

 

Stručnjaci za Jutarnji list ukazuju da, osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset odsto stanovništva, populacija je još starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi, dok se broj stranaca i ateista povećao.

 

Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prve rezultate koji su pokazali da je Hrvatska između 2011. i 2021. pala s 4,284 na 3,888 miliona stanovnika, danas će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema polu i starosti, vjeri, nacionalnosti i državljanstvu.

 

Što se tiče vjere, svi sagovornici Jutarnjeg lista prognozirali su da će se potvrditi pad broja vjernika i porast broja agnostika i ateista.

 

Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vernika.

 

Krištog je uvjeren da će nova tranša rezulata popisa dokazati porast broja ateista i pad broja vjernika, po njemu možda za čak pet ili više postotnih poena.

 

Sagovornici Jutarnjeg lista su saglasni da će podaci dokazati porast broja stranaca koji žive i/ili rade u Hrvatskoj , od državljana iz EU, preko državljana BiH, sa teritorije Kosova i iz Sjeverne Makedonije, do onih koji su se doselili iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina.

 

Takođe slažu da će novi podaci još jednom dokazati kako je hrvatsko stanovništvo sve starije, odnosno da se i dalje smanjuje broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina starosti), kao i žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina).