Uloga i mandat RIK-a su, s druge strane, definisani Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je lani usvojen u Narodnoj skupštini, ali je Ustavni sud BiH u martu ove godine stavio van snage pojedine dijelove koji se odnose i na neke zadatke RIK-a, koji broji sedam članova.

Sudije u Sarajevu su poništile i konkurs za izbor članova Komisije, jer su prethodno neustavnim proglasili i Izborni zakon Srpske koji je usvojen u Narodnoj skupštini, a po osnovu kojeg je i raspisan poziv nakon što su im istekli mandati, ali i poteza koji su povukli prošle godine. 

Članovi RIK-a, izabrani 2017. godine, su lani podnijeli ostavke nakon poziva republičke Vlade kada je Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, upravo sa te pozicije nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Međutim, podnesene ostavke nisu nikad potvrđene.

O toj situaciji je dosta razgovarano tokom proteklih dana. Predsjednik RIK-a Oliver Blagojević potvrdio je za "Glas" da su članovi, njih sedam, zauzeli stav da su još u mandatu sve dok eventualno Narodna skupština ne zauzme drugačiji stav. 

- Spremni smo da ispoštujemo zadatke koji nas, prema najavama, čekaju u vezi sa najavom referenduma. Međutim, ne možemo ništa da preduzimamo sve do pravosnažnosti odluke o referendumu. S druge strane, moramo da kažemo da nemamo trenutno resursa. Potrebno je kadrovski, u vidu svojevrsnog sekretarijata, te materijalno-tehnički jačati Komisiju. Očekujemo pomoć od nadležnih, a na to sam i ranije ukazivao - rekao je Blagojević, koji ističe da bi, gledano prema zakonu, odluka o raspisivanju referenduma trebalo da bude usvojena što prije i objavljena u "Službenom glasniku" da bi zaživjele najave da će građani na birališta krajem septembra. 

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić potvrdio je da će danas biti održana telefonska sjednica Kolegijuma o posebnoj sjednici na kojoj bi trebalo da bude razmatrana i ostavka premijera Srpske koja je podnesena u ponedjeljak, čime je cijela Vlada prešla u "tehnički mandat". 

Za imenovanje mandatara je nadležan predsjednik Republike, a Stevandić je ponovio da je plan da sjednica Narodne skupštine bude održana sutra.

- Međutim, ne mogu unaprijed nacrtati šta će i kada biti, odnosno šta će odlučiti Kolegijum - rekao je Stevandić za Srnu. 

Na predloženom dnevnom redu su dvije tačke - Informacija o presudi Suda BiH i odluci CIK-a BiH u predmetu "Dodik", za koju postoji i materijal, dok se druga odnosi upravo na usvajanje odluke o raspisivanju referenduma. 

Međutim do zaključenja ovog broja "Glasa" o toj tački na predloženom dnevnom redu nije bilo dostupnog materija. 
Apelaciono odjeljenje Suda BiH je odbilo žalbu tima odbrane Milorada Dodika na odluku o oduzimanju mandata predsjednika Srpske koju je usvojila Centralna izborna komisija (CIK) BiH. 

Odluka je uslijedila nakon što je Sud BiH 1. avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Republički vrh je odgovorio da će o svemu sud dati narod na referendumu.

Stav vlasti, a to je navedeno u informaciji koja je pripremljena za sjednicu Narodne skupštine, jeste da odluka CIK-a BiH o prestanku mandata nije u skladu sa republičkim Ustavom, jer je njime definisano da predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva.

Aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj, ali i BiH iza koje stoji Šmit prijeti da otvori nove krize na teritoriji cijele zemlje. Nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo odluku CIK-a, prema Izbornom zakonu, ta Komisija je dužna da raspiše prijevremene izbore za poziciju predsjednika Republike.

S obzirom na to da jedinstvenog stava na političkoj sceni Srpske nema ni u vezi sa tim, prema ranijim najavama, u većem dijelu opozicionih stranaka se spremaju za izlazak na privremene izbore. Drugačiji stav stigao je samo iz vrha PDP-a i vladajuće koalicije na republičkom nivou na čelu sa SNSD-om kojim rukovodi upravo Dodik. 

Šta predviđa zakon

Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi je propisano da odluka o raspisivanju referenduma sadrži naročito naznačenje teritorije za koju se raspisuje, pitanje ili pitanja o kojima se građani izjašnjavaju i vrijeme sprovođenja referenduma.

Odluka se objavljuje kao i druge skupštinske odluke. To znači da poslije usvajanja u Skupštini ide na "provjeru" u Vijeću naroda, gdje postoji mogućnost ulaganja veta. Ta procedura može da potraje, posebno ako ne bude postignuta saglasnost među klubovima naroda te kasnije i među članovima zajedničke komisije. U tom slučaju konačan stav daje Ustavni sud, poslije čega, u slučaju odbijanja veta, ide objava akta u "Službenom glasniku". 

- Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju referenduma do dana sprovođenja referenduma ne može proteći manje od 30 dana ni više od šest mjeseci - piše u zakonu.