Žarko Švraka, farmer iz Vrbaške kod Gradiške, najviše kukuruza obezbjeđuje na svojim njivama u Milavi, gdje sušni period, kao ove godine, ne predstavlja problem.

"U Milavi na 500 hektara, većinom privatnih njiva, proizvodnja žita je skromna i ne prelazi jedan procenat ukupne površine. Uslovi su idealni, izuzme li se stalni problem divljih svinja, rod odličan, mogućnosti velike. Ipak, zapuštene njive, koje decenijama niko ne obrađuje, nakon klimatskih promjena, postale su idealne za proizvodnju žita, pod uslovom da se urede. Ove mogućnosti još niko nije u potpunosti shvatio", ukazuje Švraka na probleme poljoprivrednih proizvođača u okolini Gradiške, ali i na perspektive koje su ovog ljeta postale veoma aktuelne.

Naši sagovornici u ovom kraju smatraju da klimatske promjene, sa izrazito visokim temperaturama i dugim periodom bez padavina, zahtijevaju promjenu dosadašnje prakse.

"Kukuruz više nije moguće proizvoditi bez navodnjavanja. Posjedujemo plodne parcele pored rijeka, jezera, koje imaju dovoljno vlage, ali su zapuštene. Potrebno ih je urediti i zasijati. Osim inicijative pojedinaca, time bi se trebale više pozabaviti vlasti Srpske i BiH", smatraju poljoprivrednici iz laminačkih sela.

U Srpcu i Gradišci zapušteno 2.000 hektara

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca ima približno 2.000 hektara zapuštenog zemljišta u svojini Republike Srpske, od čega 700 hektara u Lijevče polju i Potkozarju, koji pripadaju gradu Gradiška.

To je konstatovano na ovogodišnjem sastanku potencijalnih zakupaca u Novoj Topoli. Prema procjenama poljoprivrednih udruženja te podacima mjesnih zajednica, od 30 do 40 odsto zemljišta je svake godine neobrađeno. Od približno milion hektara obradivog zemljišta u Republici Srpskoj, po ovoj računici, svake godine od 300 do 400 hiljada hektara je zakorovljeno.  Porazna je činjenica, tvrdi više sagovornika u Turjaku kod Gradiške, da u potkozarskom kraju zakorovljene površine u pojedinim krajevima dostižu 80 odsto. Veliki dio odnosi se na područja pored rijeka Jurkovica, Lubina, Jablanica, Borna…

"Sela Mičije, Šimići, Kozara su potpuno zapuštena u poljoprivrednom smislu, a to se djelimično odnosi na Gornju Jurkovicu, Miljeviće, Jazovac, Čelinovac, Kijevce… Ovo je, najvećim dijelom, posljedica migracija ili staračkih domaćinstava nesposobnih da obrađuju zemlju", smatraju mještani Turjaka.

"Imamo više kategorija takvog zemljišta. To je zapušteno, napušteno ili zemljište u minskim poljima, kao u Posavini, koje nije privedeno namjeni.

Utvrđeno je da na području 19 lokalnih zajednica u Srpskoj ima oko 10.000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u republičkoj svojini.

Osim Gradiške, to su Srbac, Šipovo, Bijeljina, Kozarska Dubica, Sokolac, Prnjavor, Nevesinje, Šamac, Rogatica, Trebinje, Pelagićevo, Modriča, Brod, Derventa, Prijedor, Laktaši, Rudo i Berkovići.

Damir Šević, poljoprivredni inženjer iz Novog Grada, smatra da na području ove opštine te susjednih Kostajnice i Kozarske Dubice, postoje velike površine koje godinama niko ne obrađuje.

"To se odnosi i na državnu i privatnu svojinu. Sada je za nas primarna proizvodnja žita i stočne hrane, zbog svjetske krize. Lokalne uprave bi trebalo ozbiljno da shvate ovaj problem, ali i realne mogućnosti povećanja obradivih površina. Vlasnike privatnih parcela treba pronaći i predložiti efikasan plan uređenja i korištenja opustjelih imanja", kazao nam je Šević. Starenje stanovništva i stalna migracija iz sela u grad su bitni, ali ne i jedini faktori. Među njima su loše upravljanje ovim prirodnim resursima.

Stimulativne mjere

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, javnim pozivom ponudilo je poljoprivrednim proizvođačima do 40 godina života da urede zapuštene parcele i zakupe ih na period osam do 12 godina, ukoliko se bave ratarskom proizvodnjom, a na 25 godina za voćare, uz mogućnost produženja.

Lokalne zajednice trebaju izraditi programe uređenja neobradivog zemljišta i pretvaranje u obradivo, naglašava Mišo Maljčić, farmer iz okoline Srpca.

"Svakodnevno smo suočeni sa poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda i ukoliko ne obezbijedimo veće sjetvene površine i ne stimulišemo ovu djelatnost, naše poljoprivredno zemljište će svake godine nestajati u šikarama, a mi ćemo skupo plaćati hranu iz uvoza", uvjeren je Maljčić.

Lokalnim programima u Laktašima, prvenstveno podsticajima poljoprivredne proizvodnje, nastoje povećati obradive površine i urediti zapuštene njive.

Većina sela na području opštine Brod je opustjela, a nekada plodne njive su zapuštene, bez šansi da se porazna demografska situacija promijeni u pozitivnom smjeru, smatraju naš sagovornici u ovom kraju. Sela od Dervente do Broda, Gornja Močila, Kričanovo, Sijekovac, Novo Selo, Luščani, nekada su bila uređena, sa mnogo stanovnika, a zemljište redovno obrađivano. Sada su ovdje pustare u koje odavno niko ne zalazi, saglasno je nekoliko sagovornika u Sijekovcu kod Broda.

Dobar primjer iz Gradiške

Tokom 2025. godine u Gradišci je uređeno 35 hektara zapuštenog zemljišta. Gradska uprava je navedene poslove stimulisala sa 50.000 KM.

"Poljoprivrednici koji imaju registrovano gazdinstvo, zaključenjem ugovora o zakupu za korišćenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, ostvaruju pravo na podsticajna sredstva za krčenje i privođenje kulturi ovih parcela", objasnila je Jovana Kukrić, načelnica gradskog Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj u Gradišci.