Ovo u razgovoru za "Nezavisne novine" poručuju analitičari, odgovarajući na pitanje gdje je mjesto Republike Srpske u novoj preraspodjeli geopolitičke moći.

 

Mišljenje o ovom pitanju dao je i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je naglasio da svijet više nije isti kao što je bio prije deset godina, a da u novoj situaciji Srpska mora "tražiti svoje mjesto" te da to "nije tamo gdje se nameće bespogovorna volja i ponašanje kako drugi priželjkuju".

 

U tom pravcu, Dodik je dao smjernicu da se nezadovoljstvo Srpske ogleda u tome "da se mijenjao Dejtonski sporazum, koji je urušen od SAD, Velike Britanije i EU", te da su oni uticali na politički sistem u BiH uz pomoć odluka Ustavnog suda BiH.

 

Ipak, uprkos navedenom, jasno je da se Srpska ne može tako lako osloboditi svojih odnosa sa navedenim međunarodnim stranama, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da se teži ulasku u EU. Sa druge strane, tu je povezanost i sa Rusijom, a na tom polju je i stav da se po pitanju rata u Ukrajini zadrži neutralnost.

 

Oni koji prate međunarodne odnose smatraju da je Srpska u nezahvalnoj poziciji.

 

"U prvom smislu tu mislim na geografski položaj. Republika Srpska je geopolitički na neki način najzapadnija srpska zemlja, izuzetno isturena upravo prema onome ko se smatra nekim drugačijim sistemom, i na neki način suprotnim pogledima na svijet, a to je Zapad. U nekom vrijednosnom smislu, situacija je komplikovanija. Davno se pominjao ulazak u NATO, a sada je tu EU. I na sve to, sada stižu problemi na evroazijskoj političkoj sceni, zbog čega ostaje jedno veliko preispitivanje budućnosti Republike Srpske s obzirom na velike pritiske sa raznih strana", smatra Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na FPN u Banjaluci.

 

On za "Nezavisne novine" ističe da su novonastale politike vrijednosno mnogo drugačije od onih koje su se dosad vodile na ovim prostorima.

 

"U skladu s tim mora da se ponaša i Republika Srpska. Ona mora da odredi jednu svoju egzistenciju koja će je sačuvati i u bezbjednosnom, političkom i u svakom drugom smislu, a da to bude rješenje koje će zadovoljiti i interese i javnost u Srpskoj. Ponavljam, to rješenje ne smije da je dovede u opasnost, jer znamo da je to balansiranje jako teško, ali se sa voljom, odnosno uz regionalne politike i koordinaciju sa zapadnim i istočnim partnerima, odnosno sa zemljama sa kojima sarađujemo može postići. S tim što je jako bitno da Republika Srpska što prije krene u ekonomski razvoj", naglašava Šolaja.

 

Politikolog Marija Radić, osim ocjene da je novi međunarodni poredak već u nastajanju, smatra i da će on biti drugačiji od prethodnog u kome su međunarodna bezbjednost i očuvanje mira zavisili od SAD, dok su ostali akteri tog poretka "slijepo" slijedili američko viđenje. Sada će, kaže, i drugi pokušati nastojati da utiču na geo-odnose.

 

Kada je u pitanju BiH, odnosno Republika Srpska, situacija je, prema njenim riječima, specifična.

 

"BiH je specifična po tome što je neoprotektorat, što je stvorena od strane Zapada i duboko kontrolisana kroz nametnute institucije poput Kancelarije visokog predstavnika. U suštini, Amerika nam je u dvorištu, mi živimo po američkim modelima i osim toga sve tri strane zastupaju jasno opredjeljenje za evrointegracije, dok po pitanju članstva u NATO ne postoji konsenzus, birajući sa druge strane politiku vojne neutralnosti", pojašnjava Radićeva, te dodaje:

 

"Politički predstavnici Republike Srpske ne daju naznake da će uvesti sankcije Ruskoj Federaciji i time se svrstati u red onih država koje su to učinile, jasno ističući da Rusiju vide kao značajnog političkog saveznika koji je kulturološki blizak srpskom narodu."

 

Ona naglašava da je veliki problem što Republika Srpska nema strategiju spoljne politike koja bi u ovakvim situacijama odgovorila na izazove.

 

"Suština jeste da mi nemamo jasno definisane strateške ciljeve, ali da se od toga i bježi. Nekada je najbolje ne uraditi ništa dok se okolnosti ne 'namjeste'. Osim toga, mislim da više gubimo ako se svrstamo i priklonimo, već da se u obzir treba uzeti i kategorija samopomoći kao najvažnijeg principa kojim se država koristi u odnosima sa drugim političkim subjektima", zaključila je Radićeva.

 

Da je izazovno vrijeme pred nama, nedavno su do znanja stavili kineski i ruski predsjednik. Opraštajući se nakon sastanka u Kremlju, lider Kine Si Đinping poručio je Vladimiru Putinu: "Sada se dešavaju promjene koje se nisu desile proteklih sto godina. Kada smo zajedno, mi pokrećemo te promjene."