Ovo nisu slučajni podaci, smatraju upućeni u političku situaciju, koji za "Nezavisne novine" ističu da učešće ovih partija u izbornom procesu isključivo služi za manipulisanje biračkim odborima.

 

Naime, na osnovu 89,82 odsto obrađenih biračkih mjesta kada je u pitanju osvajanje mandata za parlament Srpske, dvije trećine sudionika ovog procesa završilo je ispod cenzusa i ne postoji ni teorijska šansa da se njihovi predstavnici nađu u foteljama Narodne skupštine RS.

 

Tako je 20 stranaka koje su ostale ispod crte do sada osvojilo 10.489 glasova, a najviše Potkozarski narodni pokret (PNP) koji ima 2.768 glasova, što je 0,52 odsto na nivou Republike Srpske. Najmanje glasova osvojila je Stranka demokratske aktivnosti A-SDA, za čije kandidate su glasala samo 44 birača, a to je, prema podacima CIK BiH, gotovo nestvarnih 0,01 odsto.

 

Da ovi podaci nisu slučajni i da ovi izbori nisu priča za sebe, dokaz je to i da je na prethodnim opštim izborima u BiH takođe 31 politička partija kandidovala liste za NS. Tada je broj onih koji nisu prošli bio još i gori, 23.

 

Ono što je takođe zanimljivo, na opštim izborima 2022. godine, koji su održani 2. oktobra, učestvovalo je čak 14 novih političkih subjekata u odnosu na 2018. godinu. S tim u vezi, postavlja se pitanje - koja je zaista svrha postojanja ovih stranaka i njihovog učešća na svim izborima?

 

"Postoje samo dva razloga. Prvi i osnovni je manipulacija i krađa na izborima. To znaju i ptice na grani. Međutim, ne treba reći da je 100 odsto tih partija uzelo učešće zbog mogućnosti malverzacija. Ima tu i ljudi koji su na izbore krenuli zbog avanturizma, jer imaju mišljenje da mogu nešto da urade ili naprosto hoće da se zabavljaju i to je drugi razlog", kaže za "Nezavisne novine" Velizar Antić, politički analitičar.

 

Ali, kako kaže, sasvim je sigurno da je velika većina tih malih političkih partija koje dobiju 100-200 glasova na izborima samo tu zbog manipulacija u biračkim odborima.

 

"Znamo da po ovom Izbornom zakonu samo registrovanje političke partije za izbore nosi i određeni broj članova biračkog odbora, što, po mom mišljenju, hitno treba da se mijenja u nekim narednim izmjenama Izbornog zakona", smatra Antić.

 

Sa svim izrečenim, saglasan je i analitičar Nebojša Tojagić, koji kaže da ne treba postavljati pitanje da li se neko može kandidovati na izborima, jer je to demokratsko pravo, ali da je neophodno napraviti izmjene zakonodavstva koje bi, kako ističe, "fantomskim strankama" koje nisu ni blizu cenzusa onemogućile da utiču na izborni proces.

 

"Većina njih, nažalost, aktivira se tek nekoliko mjeseci prije izbora i to s prevashodnim ciljem da svoje mjesto u biračkim odborima za određenu naknadu ili uslugu ustupe nekom drugom političkom subjektu. Drugi vid njihovog postojanja, po mom mišljenju, nije moguće utvrditi, jer stranke koje već godinama izlaze na izbore, a ne ostvaruju neke dobre izborne rezultate definitivno nemaju drugu svrhu svog postojanja", rekao je Tojagić za "Nezavisne novine".

 

Naši sagovornici su uvjereni da se uticaj ovakvih stranaka može smanjiti, ali da država jednostavno to ne želi.

 

"Kod nas su izbori svake dvije godine i možete samo zamisliti kad svake druge godine neko novi uzima učešće pa onda nestaje s političke scene. Jednostavno, oni se povampiruju. Kao što se pečurke pojavljuju poslije kiše, ove stranke se pojavljuju prije izbora. Jedino rješenje je ozbiljna reforma pri samom osnivanju stranaka. Na primjer, u Srbiji svaki novi politički subjekt treba da se ovjeri kod notara, s potpisima određenog broja lica za nivo vlasti za koji se kandidujete. To u velikoj mjeri uozbiljuje ovu priču i sigurno da bi to trebalo uraditi i kod nas", zaključio je Tojagić.