Nema saglasnosti u zajedničkim institucijama o namjenskoj industriji u Bosni i Hercegovini. Do komisije koja bi se bavila istragom teško će doći, jer nema sporazuma sa Bošnjacima
Do istrage o proizvodnji oružja i municije u Federaciji BiH, ali i formiranja komisije koja bi taj posao uradila, teško će doći, jer za to nema saglasnosti Bošnjaka u zajedničkim institucijama BiH.
Predsednik Srpske Milorad Dodik je nedavno zatražio da se formira takva komisija na nivou oba entiteta, a posle izjava Bakira Izetbegovića da će Federacija spremiti oružje za ne daj bože. Ipak, inicijativa nije dobila podršku u Parlamentu BiH, koji je odbio i da raspravlja o ratnohuškačkim izjavama Izetbegovića.
Ali, iako nema jedinstva u formiranju zajedničke komisije, postoji mehanizam u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se taj posao uradi, kaže, za "Novosti", poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.
- Naime, pri ovom ministarstvu postoji inspektorat koji bi trebalo da vrši inspekcijski nadzor primjene Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, ali i da istovremeno vrši inspekcijski nadzor pravnih lica koja imaju dozvolu za bavljenje proizvodnjom i remontom tih sredstava - rekla je Majkićeva, i dodala da je sada na potezu ministar Mirko Šarović, da obezbijedi da se taj posao uradi.
Ona kaže da je veoma opasna činjenica što nema kontrole u čak 13 fabrika namjenske industrije u Federaciji BiH i što se ne zna koliko oružja proizvode i kome ga prodaju, a koliko ostaje u Federaciji BiH.
Prema informacijama iz medija, u 13 fabrika namenske industrije u Federaciji BiH se već godinama proizvode haubice, ručni raketni bacači, puške i pištolji. Takođe se proizvode i minobacačka municija, artiljerijska, tenkovska i antitenkovska, rakete, municija za pješadijsko naoružanje i avionske bombe. Vodeće firme su "Igman", "Pretis", "Bratstvo" Novi Travnik, "Binas"...
- Izvoz oružja i municije iz FBiH udvostručen je u poslednje četiri godine. Prema zvaničnim podacima, u 2017. godini BiH je izvezla oružja i municije u vrijednosti većoj od 193 miliona KM, a samo u decembru 2017. izvezeno ga je za 30 miliona KM, što je rast od 20 odsto. U 2016. godini, BiH je prodala oružja za 171 milion maraka, u 2015. izvezeno je naoružanje vrijedno 136 miliona KM, čime je rast u visini od 47 odsto u odnosu na 2014. godinu - navela je Majkićeva.
Ona kaže da se ti podaci odnose samo na registrovani izvoz, a da je bez odgovora pitanje kolika je stvarna proizvodnja namjenske industrije u FBiH, odnosno koliko je oružja, posle izvoza, ostalo za "domaću upotrebu".
- Ako tome dodamo da se 80 odsto oružja i municije iz FBiH izvozi u islamske zemlje na čelu sa Saudijskom Arabijom, Turskom i Iranom, a sve to završava u rukama terorističkih organizacija Islamska država, Al kaida, Nusra front, onda je jasno da se pitanju proizvodnje i kontrole namzenske proizvodnje u FBiH mora posvetiti puna pažnja. Ta proizvodnja je prijetnja ne samo za BiH, već i za međunarodni mir i stabilnost - rekla je Majkićeva.
Gostimir Popović, vojni analitičar, kaže da institucije Srpske moraju da zatraže aktiviranje dva aneksa Dejtonskog sporazuma gdje se navodi da se u BiH može formirati centar za kontrolu proizvodnje i prodaje oružja.
- U ovaj proces treba pozvati i OEBS i uključiti sve nivoe vlasti. Centar za kontrolu je jedino pravo rješenje. Sve dok nema centra nema ni kontrole, i proizvodanja i prodaja oružja ostaje siva zona - kaže Popović.